Ovim činom Gospod je pristao na žrtvu raspeća na krst, i time primio sve grijehove čovječanstva na sebe.
Veliki petak je jedini dan u godini kada u svim pravoslavnim hramovima utihne liturgijsko pojanje i iznese se plaštanica. Plaštanica je platno na kome je prikazano Hristovo polaganje u grob, koju vjernici cjelivaju sve do Vaskrsa.
Ovaj dan se naziva i Raspeti petak, jer je tog dana razapet Isus Hrist.
Veliki petak se u hrišćanstvu smatra najtužnijim danom. Na Veliki petak vjernici poste, jede se samo suhi hljeb i pije voda, a vrijeme se provodi u tišini i molitvi.
Na Veliki petak se ne pjeva, ne veseli se, a od Velikog četvrtka do Vaskrsa (nedjelje) kada je, po vjerovanju, Isus vaskrsao, ne zvone crkvena zvona jer su ona u pravoslavnoj crkvi znak radosti, te se vrijeme bogosluženja i oglašenja umrlih najavljuje drvenim klepalom.
Naime, stariji ljudi vjeruju da ako na Veliki petak pada kiša, neće roditi šljive i ostalo voće. Kiša po vjerovanju znači i tešku i sušnu godinu, punu sukoba i svađa, prenosi Žena Blic.
Sa druge strane, ako je za ovaj veliki praznik dan topao i sunčan, onda se vjeruje da će rod voća biti veliki.