S obzirom na to da se sukobi između Irana i Izraela nastavljaju, vrlo je realna mogućnost da će eskalirati i proširiti se na napade na ekonomske objekte, naročito na naftna i plinska postrojenja u regiji Zaljeva, koja je najbogatije područje svijeta po proizvodnji energije. Time se pitanje Hormuškog moreuza, najvažnijeg svjetskog energetskog plovnog puta, ponovo vraća u prvi plan.
U prvom udaru u petak, izraelski zračni napadi nisu bili usmjereni na naftna postrojenja, što je djelomično doprinijelo privremenom smirivanju tržišta. Međutim, jučer su iranski mediji izvijestili da je izbio požar u plinskom polju Južni Pars u provinciji Bushehr, na jugu zemlje, nakon izraelskog napada na energetsku infrastrukturu.
Polje se nalazi u Zaljevu blizu morske granice s Katarom. Napad je izazvao veliki požar u Fazi 14 rafinerije Pars, što se moglo vidjeti u videozapisima objavljenim na lokalnim platformama.
Iranska novinska agencija Tasnim izvijestila je o napadu na polje Južni Pars, ističući da je izbio u jednoj od četiri jedinice unutar Faze 14 tog polja. Zbog toga je privremeno prekinuta proizvodnja 12 miliona kubnih metara plina s platforme Faze 14, sve dok se ova faza rafinerije ne vrati u funkciju.
Nekoliko sati kasnije iransko Ministarstvo nafte objavilo je da je požar na polju Pars i rafineriji Fajr Jam na jugozapadu zemlje stavljen pod kontrolu.
Ovo je prvi put da je Izrael gađao južno područje Irana koje graniči sa Zaljevom, što ukazuje na novi nivo eskalacije u ratu koji je Izrael pokrenuo protiv Irana u petak.
Iranske prijetnje
Iranska novinska agencija IRNA prenosi izjavu Esmaila Kowsarija, člana Parlamentarnog odbora za sigurnost, koji je rekao da Iran ozbiljno razmišlja o zatvaranju strateškog Hormuškog moreuza.
Hormuški moreuz, koji se nalazi između Omana i Irana, najvažnija je svjetska ruta za transport nafte. Kroz moreuz prolazi većina nafte iz regije u ostatak svijeta, kao i velike količine ukapljenog prirodnog plina (LNG).
Hormuški moreuz je uski plovni put u regiji Zaljeva, koji predstavlja glavni izlaz za izvoz nafte prema ostatku svijeta. Poznat je kao žila kucavica industrijskog svijeta, kroz koji prolazi oko dvije trećine svjetske proizvodnje nafte.
Kroz historiju, ovaj strateški moreuz bio je u fokusu međunarodnih sukoba. Izvoz nafte preko njega obustavljen je ranije u Sjedinjene Američke Države i evropske zemlje zbog njihove podrške Izraelu u ratu 1973. godine. I dalje je ključno žarište međunarodnih napetosti između Teherana i Zapada.
Iran je ranije prijetio da će zatvoriti Hormuški moreuz za plovidbu kao odgovor na zapadne pritske. Stručnjaci su upozorili da bi svako zatvaranje moreuza moglo ozbiljno poremetiti trgovinu i utjecati na globalne cijene nafte.
Naftna žila kucavica
Hormuški moreuz nalazi se između Omana i Irana i povezuje Arapski zaljev na sjeveru s Omanskim zaljevom i Arapskim morem na jugu. Na najužem dijelu širok je 33 kilometra, dok ulazni i izlazni plovni koridori u oba smjera ne prelaze širinu od tri kilometra. Kroz moreuz prolazi otprilike jedna petina ukupne svjetske potrošnje nafte, što predstavlja približno 20 miliona barela nafte, kondenzata i goriva dnevno. Saudijska Arabija, Iran, UAE, Kuvajt i Irak, članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC), izvoze većinu svoje sirove nafte kroz moreuz, prvenstveno prema azijskom tržištu.
UAE i Saudijska Arabija nastoje pronaći alternativne rute kako bi zaobišle prolaz kroz moreuz. Katar, najveći svjetski izvoznik ukapljenog prirodnog plina (LNG), gotovo sav svoj izvoz obavlja preko Hormuškog moreuza, što čini oko četvrtinu globalne potrošnje LNG-a.
Alternativne rute za izvoz nafte
Saudijski Istočno-zapadni naftovod kojim se transportira saudijska nafta iz Istočne provincije do luke Yanbu na Crvenom moru (zapadna Saudijska Arabija). Naftovod Habshan-Fujairah, koji transportira naftu UAE-a do luke Fujairah u Omanskom zaljevu, zaobilazeći Hormuški moreuz.
Američka Uprava za energetske informacije (EIA) navela je u junu prošle godine da bi približno 2,6 miliona barela dnevno neiskorištenog kapaciteta naftovoda UAE i Saudijske Arabije moglo biti alternativa Hormuškom moreuzu.
Međutim, ti alternativni pravci mogli bi samo djelimično ublažiti posljedice zatvaranja moreuza, imajući u vidu njihov ograničen kapacitet za transport nafte. Uz to, postoji mogućnost da se u krizu umiješa i jemenska grupa Husi, što bi moglo dovesti do zatvaranja moreuza Bab el Mandab na južnom ulazu u Crveno more. Time bi izvoz nafte iz zemalja Zaljeva prema Aziji postao gotovo nemoguć.
Takvi potezi ne bi nanijeli direktnu štetu Izraelu, ali bi ozbiljno pogodili Sjedinjene Američke Države i zapadne zemlje, izazivajući naglo povećanje cijena energije.
Iranski odgovori
U slučaju da Izrael napadne iranska naftna i plinska postrojenja, Teheran bi mogao uzvratiti napadom na izraelske energetske infrastrukture, prije svega, Rafineriju u Haifi (na sjeveru Izraela), Rafineriju u Ashdodu (u centralnom dijelu zemlje), Morske plinske platforme poput Tamar, Leviathan i Karish.
Takav napad predstavljao bi ozbiljan udarac za Izrael, čija je ekonomija već teško opterećena ratom protiv Gaze koji traje 20 mjeseci.
Iran bi također mogao gađati naftna postrojenja u zaljevskim državama kako bi poremetio izvoz nafte iz svih zemalja u regiji kao odgovor na zastoj izvoza iranske nafte, piše Aljazeera.