Iz BCLJP-a dodaju da su 7. juna obaviješteni kako je Srbija poslala odgovor specijalnim izvjestiocima UN-a.
“Prema informacijama koje su nam dostupne, u odgovoru se ne navode nove činjenice u odnosu na one koje su već poznate javnosti. Kada je riječ o obavezi sprovođenja istrage, država se pozvala na djelovanje nadležnih tužilaštava, bez davanja dodatnih podataka o toku i sadržaju tih postupaka”, navode iz BCLJP-a.
U odgovoru Srbije, prema dostupnim informacijama, negira se upotreba akustičnog oružja tokom protesta, ali se dodaje da su bezbjednosnim službama Rusije i Sjedinjenih Američkih Država upućeni zahtjevi za saradnju radi razjašnjavanja okolnosti incidenta.
Iz BCLJP-a navode da očekuju kako će specijalni izvjestioci UN-a, nakon analize odgovora Srbije, iznijeti eventualne preporuke za unapređenje zaštite ljudskih prava u sličnim situacijama.
Centar je prije dva dana objavio kako su specijalni izvjestioci UN-a javno predstavili komunikaciju sa zahtjevima koje su 18. marta uputili Vladi Srbije, nakon događaja u Beogradu kada je, kako su naveli, u 19:11 sati “mirno okupljanje velikog broja građana prekinuto navodnom upotrebom zvučnog oružja”.
Ukupno šest specijalnih izvjestioca UN-a zatražilo je od Srbije dodatne informacije i komentare, uključujući mjere koje je država preduzela kako bi sprovela “brzu, nepristrasnu, nezavisnu i efikasnu istragu”. Takođe su od vlasti zatraženi podaci o pravnoj osnovi za korištenje takvih uređaja, eventualnim prethodnim odobrenjima, komandnoj odgovornosti, kao i o vrsti i broju povreda koje su zabilježene tokom incidenta.
U pismu UN-ovih izvjestioca izražena je zabrinutost da bi moglo doći do kršenja međunarodnih obaveza Srbije u oblasti ljudskih prava, uključujući Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima te Konvenciju protiv mučenja. Posebno su naglasili moguće propuste u zaštiti građana koji su mirno protestovali.
“Upotreba akustičnog oružja, posebno u kontekstu mirnog okupljanja, nosi ozbiljne rizike – od trajnog oštećenja sluha do izazivanja panike i stampeda. Zbog neselektivne prirode, njegovo djelovanje može uticati na demonstrante i prolaznike, što dodatno otežava zakonitost njegove upotrebe”, upozoreno je u dokumentu UN-a koji je objavljen 60 dana nakon što je poslan srpskim vlastima.
Specijalni izvjestioci navode da posjeduju dokaze koji ukazuju na upotrebu sredstva koje je izazvalo masovnu paniku, što bi bilo u suprotnosti s međunarodnim principima predostrožnosti. Također je izražena zabrinutost zbog sve češćih ograničenja prava na mirno okupljanje u Srbiji.
Incident se dogodio u trenutku kada su okupljeni građani šutnjom odavali počast žrtvama nesreće na željezničkoj stanici u Novom Sadu. Ako se potvrdi upotreba zvučnog oružja u tom kontekstu, UN-ovi izvjestioci ističu da bi to predstavljalo “posebno okrutnu i nerazmjernu intervenciju”.
Šest organizacija civilnog društva – BCLJP, CRTA, Građanske inicijative, Inicijativa A11, FemPlatz i YUCOM – obratile su se UN-ovim specijalnim procedurama nakon protesta, dok je Evropski sud za ljudska prava 30. aprila izdao privremenu mjeru kojom nalaže Srbiji da se do daljnjeg suzdrži od upotrebe tih uređaja.
U aprilu je protiv nepoznatih počinilaca podnesena i krivična prijava za terorizam Tužilaštvu za organizovani kriminal, a Prvo osnovno javno tužilaštvo u Beogradu vodi predistražni postupak u kojem je uzeto više od 150 izjava građana koji su prisustvovali protestu.