Pad Kosmosa 482 naglašava dugotrajnost svemirskog otpada i važnost praćenja neaktivnih satelita, piše Newsweek. Stručnjaci napominju da, iako su takvi događaji rijetki, pokazuju potrebu za oprezom u praćenju objekata u Zemljinoj orbiti.
Zarobljen u orbiti
Kosmos 482 bio je dio sovjetskog programa Venera između 1961. i 1984. godine s ciljem proučavanja Venere. Međutim, zbog kvara na lansirnom vozilu nije uspio izaći iz Zemljine orbite i ostao je zarobljen u eliptičnoj orbiti od ožujka 1972. Kako piše britanski Independent, sonda je imala oblik kugle promjera oko 1 metar. Bila je teška približno 500 kg te izgrađena da izdrži ekstremne pritiske i temperature.
Njen pad nije bio nadziran, a točno vrijeme i lokacija pada bili su neizvjesni do potvrde o spuštanju u Indijski ocean. Agencije poput Europske svemirske agencije (ESA) pratile su sondu, predviđajući vremenski okvir pada između 9. i 11. svibnja.
Prije toga je ESA, koja je pratila nekontrolirani pad letjelice, priopćila da je posljednji put uočena radarom iznad Njemačke, izvijestio je NBC News. Do jutra zapovjedništvo američkih svemirskih snaga nije potvrdilo pad sonde dok je prikupljalo i analiziralo podatke iz orbite, izvijestio je Associated Press.
Znanstvenik sa Sveučilišta Colorado Boulder Marcin Pilinski rekao je: “Iako možemo očekivati da većina ovog objekta neće izgorjeti u atmosferi tijekom ponovnog ulaska, može biti ozbiljno oštećen pri udaru. Vjerojatnost da udari u naseljeno područje je beskrajno mala.”
Ostaci će pripasti Rusiji
Blog uživo iz ESA-inog Ureda za svemirski otpad objavio je: “Sateliti i dijelovi raketa umjerene veličine ponovno ulaze u atmosferu gotovo svakodnevno, dok manji praćeni svemirski otpad ulazi još češće. Komadi koji nisu uništeni vrlo su rijetko uzrokovali bilo kakvu štetu na tlu. S povećanjem svemirskog prometa očekujemo da će učestalost ponovnih ulazaka u atmosferu u budućnosti dodatno rasti.”
O pitanju može li svemirski otpad uzrokovati ozljede ESA-in blog navodi: “Rizik da bilo koji ponovni ulazak u atmosferu uzrokuje ozljede izuzetno je malen. Godišnji rizik da pojedinac bude ozlijeđen svemirskim otpadom je manji od 1 prema 100 milijardi. Usporedbe radi, osoba ima oko 65.000 puta veću vjerojatnost da će je udariti munja.”
Svi dijelovi Kosmosa 482 koji nisu uništeni pripast će Rusiji, prema ugovoru Ujedinjenih naroda.