Dan kasnije, stigle su oštre reakcije iz ove stranke. U Banjaluci su poručili da je usvajanje zakona po hitnoj proceduri neprihvatljivo te optužili opoziciju iz Republike Srpske i stranke Trojke za, kako tvrde, ignorisanje interesa entiteta.
Zastupnica SNSD-a Sanja Vulić izjavila je da se radi o sistemskim zakonima o kojima se može raspravljati isključivo u redovnoj proceduri kako bi se došlo do najboljih rješenja. Po njenim riječima, Republika Srpska za političke partije iz vlasti na državnom nivou, uključujući i takozvanu “srpsku trojku”, ne znači ništa.
SNSD kritikuje i prijedlog Zakona o sudu BiH koji je predložio Predrag Kojović iz Naše stranke, tvrdeći da taj zakon direktno zadire u nadležnosti Republike Srpske. Naveli su i da je Vlada RS zaključkom već odbacila taj prijedlog. Zastupnik SNSD-a Nebojša Radmanović izjavio je da istovremeno u parlamentarnoj proceduri postoje tri različita zakona o sudu – jedan koji predlaže Kojović, drugi iz Doma naroda koji predlaže zastupnica iz vladajuće koalicije, i treći koji predlaže Vijeće ministara. To, po njegovim riječima, ukazuje na neorganizovanost i neusklađenost unutar vlasti.
Predrag Kojović odgovorio je da komentari na prijedlog zakona koji govore o oduzimanju nadležnosti nemaju pravnu osnovu jer su krivična djela ratnih zločina već propisana Krivičnim zakonom BiH, a Sud BiH ih procesuira bez obzira na entitetsku pripadnost.
Usvojen je i zakon o javnim nabavkama. Predlagači tvrde da se na ovaj zakon čekalo više od 20 godina, tokom kojih su, zbog manjkavosti prethodnih rješenja, izgubljene desetine milijardi maraka iz javnih budžeta. Saša Magazinović iz SDP-a BiH naveo je da se u prošloj godini vodilo samo 25 prekršajnih postupaka na 20.000 postupaka javne nabavke, iako je riječ o ukupno pet milijardi maraka javnog novca i više od 4.000 žalbi.
Nihad Omerović iz Naroda i pravde istakao je da se novim zakonskim rješenjima može efikasno urediti ova oblast i u visokom procentu zaustaviti sistemska korupcija u sistemu javnih nabavki.
SNSD, međutim, i dalje insistira na stavu da je krajnji cilj ovih zakonskih izmjena ukidanje pravosuđa Republike Srpske i centralizacija pravosudnih nadležnosti na državnom nivou, što, poručuju – neće dozvoliti, javlja BHRT.