Život

Smokvu nikad ne treba saditi blizu kuće, evo zbog čega

Ako živite u kući i imate dvorište, sigurno ste ga oplemenili nekim biljkama, ali o tome bi se trebalo dobro informisati - neka stabla nisu poželjna u blizini kuće jer mogu da naprave štetu. Na primjer - smokva.

FOTO: PIXABAY
FOTO: PIXABAY

Smokve imaju vrlo invazivno korijenje koje raste i širi se velikom brzinom. Korijenje smokve stalno traži vlagu, lako prodire u pukotine i može doprijeti do temelja kuće, posebno u vlažnijim područjima.

To također može da napravi probleme s infrastrukturom, posebno podzemnim instalacijama. Korijenje se obavija oko vodovodnih, kanalizacijskih i drugih cijevi, čak može da ošteti ili probuši te instalacije. Kada biste pitali nekoga ko je imao problema sa smokvama, vjerovatno bi vam rekli da što dalje od kuće, to bolje, piše Jutarnji list.

Ako ste ipak odlučili da posadite smokve, evo još nekih važnih informacija koje morate da znate.

Smokva je jedna od najstarijih kultivisanih voćki na svijetu i pripada porodici dudova (Moraceae). Prema pronađenim fosilnim ostacima, zaključeno je da se smokva uzgajala mnogo prije pšenice i ječma i time predstavlja prvi primjer organizovane poljoprivredne proizvodnje. Potiče iz Male Azije, između istočne Turske i sjeverne Indije. Životni vijek stabla kreće se od 50 do 70 godina.

Smokva je toploljubiva (termofilna) voćna vrsta. Otpornost smokvinih stabala na hladnoću u većoj mjeri zavisi od zrelosti njenog drveta. Tokom mirovanja vegetacije može da izdrži temperature od -15 stepeni Celzijusa iako ne podnosi na duže vrijeme temperaturu ispod -10, piše Agroklub. Uz navodnjavanje i temperaturu od 35 stepeni smokva daje sjajne plodove.

Smokve rastu na nepristupačnim, krševitim mjestima gdje daju plodove bez ikakve ljudske brige, ali to ne znači da joj se ne mora obezbijediti dovoljna količina vode u pojedinim fazama vegetacije. Za uzgoj smokava potrebno je oko 800 mm padavina godišnje. Budući da ima vrlo dobro razvijen korijenski sistem, relativno dobro podnosi sušu i uzgoj na nekultivisanim terenima. U potrazi za vodom korijen se prilagođava strukturi tla, prodirući čak i kroz pukotine stijena.

Smokva zahtjeva plodna, rastresita i lakša tla. Dobro se adaptira na različite tipove tla zbog tolerantnosti na sušu, zaslanjenost, klorozu (žuticu pri nedostatku gvožđa) i aktivni kalcijum. Optimalna vrijednost pH se kreće između 6 i 7,8.