“Teška su vremena za sve nas, a pogotovo za naše pčele”, ovako je svoje predavanje započeo Enes Smajlović, stručni savjetnik za certifikaciju sjemena i sadnog materijala povrća i ukrasnog bilja u Federalnom zavodu za poljoprivredu.
Kako je kazao, nevjerovatne klimatske promjene značajno utiču na agrar i poljoprivrednu proizvodnju u cjelini. Govoreći o fitomedicini, ističe da se radi o složenom sistemu koji podrazumijeva blisku saradnju pčelara i poljoprivrednih proizvođača.
“Uvijek kažem, znanje i nauka su najveća snaga i ako zajednički radite, onda ćete ove probleme moći da riješite i da imate dobre rezultate“, naveo je ovaj stručnjak.
Gospođa pčela i gospodin bumbar
Oprašivanje je, podsjeća, izuzetno važna aktivnost za agrar – bez nje nema biološkog nastavka biljke, oplodnje, cvjetanja niti plodova. Rast i razvoj biljke zaustavljaju se na samom početku. Insekti su ključni oprašivači, a među njima je najvažnija pčela.
“Ne trebamo zaboraviti ni bumbara koji ima izuzetno važnu aktivnost kod oplodnje paradajza u zaštićenom prostoru. Firma iz Holandije, ovoga gospodina naplati 1,5 eura po komadu. Dobiju se njihove kutije sa 100 bumbara i ubacuju se u zatvorenu površinu“, rekao je Smajlović.
Međutim, kako bi se bumbari efikasno “uposlili”, neophodno je poznavati njihov metabolizam. Oplodnja paradajza, objašnjava, obično se dešava tokom dana, između 11 i 14 sati.
“Dešavalo se dosta puta, pogotovo u Hercegovini, kupe bumbare, tolike pare daju i onda ne znaju da ih čuvaju, pa im pobjegnu iz tih objekata zaštićenog prostora“, ispričao je ovaj stručnjak, koji ipak “gospođu pčelu” stavlja na prvo mjesto među oprašivačima.
Bolji plodovi
Einsteinovu izreku: “Ako pčele nestanu sa Zemlje, čovjeku preostaju još četiri godine života”, ne treba, kaže, shvatati kao floskulu, već kao ozbiljnu poruku o izuzetnom značaju pčela, prvenstveno za čovjeka.
“Šta oprašivači u smislu prinosa, kvaliteta, determinšu? Sigurno povećavaju prinos, poboljšavaju kvalitet plodova, utiču na veličinu, okus, plodovi su pravilnijeg oblika, veći je sadržaj šećera, bjelančevina, mineralnih materija i mikroelemenata“, kazao je Smajlović, dodavši da pčela prirodno uslovljava da plod ima sve te osobine.
Više od 75% uzgajanih biljaka u agraru zavisi od insekata, prije svega pčela. Vrijednost njihovih aktivnosti procjenjuje se na više od 150 milijardi eura. Smajlović dodaje da farmeri moraju poznavati osnove pčelarstva kako bi bolje sarađivali s kolegama pčelarima. Naši najbolji proizvođači u oblasti organske proizvodnje, kaže, najčešće dolaze iz konvencionalne i upoznati su sa svim njenim aspektima.
“I to vam je zakonomjernost, pravilo na terenu. Uvijek kažem da i pčelari moraju da znaju štetne vrste i biljne patogene.”
Herbicid u plastenik ne može!
Već pri odabiru lokacije za proizvodnju, savjetuje, treba obratiti pažnju na okruženje, odnosno blizinu košnica. Dobro je, kako kaže, da je barem komšija pčelar, ako nemate košnice na svojoj parceli.
Važno je razmisliti i o sortimentu, upravljanju zemljištem, “plodoredom se već rješavaju mnogi problemi“. Navodnjavanje i prihrana su dodatne stavke koje treba pažljivo planirati, kao i racionalna upotreba hemijskih sredstava. Naveo je i primjer čestih upita o upotrebi herbicida u plastenicima, ne krijući nezadovoljstvo samim pitanjem.
“Pa, šta vam je ljudi? U Bosni i Hercegovini su obično plastenici od 100 do 200 kvadrata, a rijetki su oni koji imaju hektar i više. Mi to striktno zabranjujemo, pogotovo ako se radi s malčiranjem, s onim black mulch folijama, nastiranjem različitim materijalima i slično, nema herbicida i odmah smanjujete upotrebu hemijskih sredstava“, kazao je Smajlović.
Od fizičkih mjera, preporučuje termičku dezinfekciju i solarizaciju – jednostavan, ali efikasan postupak.
“U toku ljetnih mjeseci, kad nema plodova, to rade Hercegovci kada skinu paradajz, zastru folije da što više svjetlosti upiju, da stvore visoke temperature koje unište mnoge štetne organizme, počevši od korova, insekata, uzročnika biljnih bolesti, različitih spora i gljiva“, naveo je.
No, ako ni jedna od mjera ne da rezultate u suzbijanju štetočina ili bolesti, tek tada se treba posegnuti za hemijskim sredstvima, čija je upotreba, kako kaže, vrlo ozbiljna stvar.
“Moram istaći da u oblasti organske proizvodnje mnogi misle, e tu je sve čisto. Nije. Bakar, sve što predozirate, nije dobro, to nije organska proizvodnja. Mnogi biološki agensi, ako se predoziraju, ni to nije organska proizvodnja, ima uticaj na cjelokupan živi svijet“, poručuje Smajlović, napominjući da su naši proizvođači često skloni pretjerivanju, a posljedice osjećaju kasnije.
Govoreći o fitosanitarnim sredstvima, svjestan je da bi bez njih prinosi bili i do 50% manji. Ne vjeruje da će se do 2030. znatno smanjiti broj aktivnih hemijskih supstanci, navodeći primjer glifosata o kojem se decenijama raspravlja.
Na kraju, poručio je proizvođačima da vjeruju onome što piše na etiketi proizvoda.
“Etiketa i opis, to vam je najvažnije. Sve vam je tu upisano, znači da je prošlo bezbroj vrlo bitnih i ozbiljnih analiza, tako da se držite toga. Moramo poštovati mjere opreza“, zaključio je Smajlović, piše Agroklub.