Slovenske partizanske pjesme pojavile su se tokom Drugog svjetskog rata, a nakon rata nastala je bogata produkcija skladbi partizanskih pjesama pisanih za zborove.
Inicijativu za upis partizanskih pjesama u registar slovenske nematerijalne baštine dao je Partizanski zbor koji djeluje kao udruženje u Ljubljani.
Stotinjak pjesama
U registar je uvršteno stotinjak pjesama s ciljem da budu sačuvane za buduće generacije.
U saopćenju slovenskog ministarstva kulture navodi se da slovenske partizanske pjesme potiču od narodnih borbenih pjesama, a nastale su tokom Drugog svjetskog rata.
U početku su partizanske, kao i borbene, domoljubne, radničke i revolucionarne pjesme pjevale grupe partizanskih boraca koji su bili dio pozorišnih ili kulturnih skupina koje su nastupale na kulturnim manifestacijama u partizanskim jedinicama ili na oslobođenim teritorijama.
Poslije Drugog svjetskog rata, partizanske pjesme bile su stub državne muzičke produkcije i dio formalnog obrazovanja.
Nakon 1991., te pjesme su izvođene uglavnom na neformalnim mjestima, ali su u proteklih nekoliko godina brojni zborovi i pjevačke skupine iznova otkrili partizanske pjesme i njihov kulturološki potencijal.