Podsjetimo, čelništvo NATO-a želi da se Ukrajina pridruži tom obrambenom savezu nakon što rat s Rusijom završi kako bi se odvratila daljnja agresija Moskve, ali Ficova izjava stavlja naglasak na političke poteškoće koje će se vjerojatno pojaviti u ostvarivanju tog cilja, prenio je Index.hr.
“Sve dok sam na čelu slovačke vlade, naređivat ću zastupnicima koji su pod mojom kontrolom kao predsjednika (vladajuće stranke Smer, op.a.) da nikada ne pristanu na ulazak Ukrajine u NATO”, rekao je za slovačke medije.
Ficov stav se dramatično razlikuje od stajališta Marka Ruttea, novog glavnog tajnika NATO-a, koji je u četvrtak rekao da je “Ukrajina bliža NATO-u nego ikad prije i nastavit će tim putem sve dok ne postane članica saveza.”
Prema temeljnom ugovoru NATO-a iz 1949. godine, odluke o proširenju donose se “jednoglasnim dogovorom”, što znači da bi Ficovo protivljenje Ukrajini da se pridruži savezu doista moglo blokirati njezino članstvo barem do kraja sadašnjeg mandata slovačkog čelnika na vlasti 2027. godine. Ostale članice NATO-a prijateljski raspoložene prema Rusiji također bi mogle pokušati osujetiti želju Ukrajine da se priključi savezu.
Slična situacija dogodila se nakon što je Rusija napala Ukrajinu u februaru 2022., kada su Švedska i Finska podnijele zahtjev za članstvo u NATO-u, ali su ih Turska i Mađarska blokirale godinu i 10 mjeseci. Dok se Turska protivila aktivnostima kurdskih aktivista u Švedskoj i ograničenjima zapadnog izvoza oružja u Ankaru, razlozi otpora Mađarske nikada nisu eksplicitno navedeni. Dvije zemlje konačno su ušle u NATO 4. aprila ove godine.
Otkako je prošle jeseni pobijedio na izborima, Fico je preokrenuo politiku prethodne vlade o pružanju materijalne potpore Ukrajini u njezinom ratu s agresorskom silom i umjesto toga obećao da njegova vlada neće poslati “nijedan metak” Ukrajini.
Fico je prošlog četvrtka obećao da će “učiniti sve što je moguće za obnovu gospodarskih odnosa s Rusijom”.