CIA-ini uvijek su bili aktivni na Balkana. Najnoviji dokumentu objelodanjeni na zvaničnom CIA-inom sajtu to potvrđuju. Riječ je o dokumentu koji datira od 29. septembara 2000. godine, šest dana prije događaja poznatog kao “5. oktobar”, kojim je sa vlasti skinut dotadašnji predsjednik Savezne Republike Jugoslavije i osuđeni ratni zločinac Slobodan Milošević.
“Počela je kampanja opozicionih protesta. Demokratska Opozicija Srbije (DOS) ovoga popodneva započela je svoje okupljanje u centru Beograda kako bi objavili svoju strategiju za preuzimanje kontrole nad predsjedavanjem SRJ od Miloševića u narednim danima. Skup je počeo kasno i masa je brojala samo oko 20.000. Visoki zvaničnik DOS-a, Đinđić, objavio je da će drugi skup biti održan u centru Beograda, večeras u 18:00 sati po lokalnom vremenu, a dodatni skupovi su očekivani po Srbiji ovog vikenda. Đinđić je rekao da je planirano da generalni štrajk širom Srbije počne u ponedjeljak. U mnogim gradovima i općinama, učenici i nastavnici bojkotuju nastavu dok Koštunica ne postane predsjednik, a doktori, medicinske sestre i trgovci planiraju da urade isto, sudeći po izvještajima novina”, navodi se između ostalog u dokumentu koji je je objavljen na zvaničnom sajtu Američke obavještajne službe, a prenosi ga RINA.
U dokumentu se također otkriva kakvi su u to vrijeme bili stavovi tadašnjeg predsjedničkog kandidata Vojislava Koštunice, ali i koja je bila uloga Moskve i Atine u petooktobarskim događajima.
“Koštunica je obavijestio šefa misije SAD da je njegov plan da se na Miloševića izvrši pritisak na dva fronta – demonstracijama naroda na ulicama i diplomatskim akcijama iz inostranstva. Nije bio pristalica generalnog štrajka, jer je to smatrao suviše velikom provokacijom, i tu je bilo njegovo neslaganje sa Đinđićem”.
Piše i da je bilo nastojanja Atine i Moskve da nagovore Koštunicu da ipak pristane na drugi krug izbora.
“Koštunica je, kao odgovor, pozvao predstavnike Moskve i Atine da dođu i prebroje glasove iz prvog kruga i uvjere se da je on pobijedio. Atina je odmah poslala svoje predstavnike, dok je Moskva imala drugačiji plan, željela je da preko svog svog diplomatskog izvjestioca za Balkan Čižova posreduje u dogovoru opozicije i vlasti”.