Osnovnu školu završio je u Bosanskom Petrovcu, a Tehničku i Višu pedagošku školu u Sarajevu.
Kao urednik u poduzeću Veselin Masleša pokreće i uređuje legendarnu biblioteku Lastavica, koja je u svojoj dugogodišnjoj historiji objavila niz najznačajnijih imena domaće i svjetske književnosti za djecu.
Zajedno sa drugim piscima je pokrenuo međunarodnu književnu manifestaciju Sarajevski dani poezije u organizaciji Društva pisaca BiH 1962. godine.
Neka od najpoznatijih Hromadžićevih djela su: Labudova poljana, Patuljak vam priča, Dječji pisci o sebi, Okamenjeni vukovi, Zelengor, Bistri potoci, Bijeli svijet, Dječak jaše konja, Zelena šuma, Igmanski marš, Desant na Drvar, Bihaćka republika, Partizanska mornarica, Petrova gora, Bijeli slavuj i druge.
Pisao je pripovijetke i romane za djecu i odrasle, književne i pozorišne kritike, književne reportaže, crtice i članke. Njegove knjige prevedene su na više od 30 svjetskih jezika.
Zbog svog stila pisanja i prihvatljivosti djela kod čitalačke publike Hromadžić je često nazivan “bosanskim Andersenom”. Za književni rad dobio je brojne nagrade i priznanja.
Ahmet Hromadžić je preminuo 1. januara 2003. godine u Sarajevu.
Osnovna škola u Bosanskom Petrovcu 2007. godine promijenila je ime u OŠ Ahmet Hromadžić, a na porodičnoj kući u Ulici Pekiska postavljena spomen ploča sa njegovim imenom. U Bihaću se u okviru Kantonalne i univerzitetske biblioteke otvarila spomen soba Ahmeta Hromadžića.
Unatoč brojnim priznanjima i ostavštini koja je ostala iza njega, Ahmet Hromadžić nema ulicu u Sarajevu.