Najnoviji podaci Eurostata o medijskom sektoru prikazuju mješovitu sliku. Broj autora, novinara i lingvista u EU je u padu, dok broj izdavača značajno raste.
Ukupno gledano, broj medijskih profesionalaca je pao za 2,5% u odnosu na 2022. godinu, dok su izdavačke kompanije zabilježile rast od 9%.
Najveće širenje medijskih kompanija zabilježeno je u Portugalu, s rastom od 7,3%, zatim na Malti (7,1%), Francuskoj (6,5%) i Bugarskoj (3,6%).
Francuska, međutim, i dalje ima ubjedljivo najviše izdavača — skoro 24.000. Ipak, zemlja je od 2022. izgubila oko 13% medijskih radnika, piše Euronews.
Novinari se okreću konobarenju i dostavama da bi preživjeli
Novo istraživanje sprovedeno u 33 evropske zemlje pokazuje da oko 60% novinara pokazuje simptome sagorijevanja zbog finansijske nestabilnosti, administrativnih opterećenja, nedostatka socijalnih beneficija, straha od otkaza i zabrinutosti zbog uticaja vještačke inteligencije (AI) na njihovu profesiju.
Trenutno u EU ima manje od 870.000 radnika u ovom sektoru, uključujući lingviste i autore.
Posebno je težak položaj frilensera — čak 62% njih je primorano da traži dodatne izvore prihoda. Neki se okreću odnosima s javnošću (37%), drugi podučavanju (34%) ili marketingu (19%), prema izvještaju TikToka i Display Europe. U izvještaju se navodi i da dio novinara bira poslove poput „konobarenja, rada u nekretninama i dostave paketa“.
Uprkos svemu, 65% ispitanih vjeruje da će i dalje raditi u novinarstvu i za pet godina.
Ova situacija nije ograničena samo na Evropu. Prema istraživanju sprovedenom 2024. godine u SAD-u od strane Muck Racka, 53% novinara razmatralo je napuštanje profesije zbog iscrpljenosti i sagorijevanja.
AI snižava barijere za ulazak na medijsko tržište
Još nije jasno u kojoj mjeri je rast broja medijskih kompanija podstaknut razvojem AI tehnologija. Ipak, Svjetski ekonomski forum u svom izvještaju „AI u medijima, zabavi i sportu“ navodi da je vještačka inteligencija doprinijela smanjenju prepreka za ulazak na tržište, poput tehničkih vještina i potreba za velikim ulaganjima.
S druge strane, neka istraživanja pokazuju da redakcije još uvijek oklijevaju s primjenom AI tehnologije.
„Iako su ostvareni određeni pomaci, primjena ključnih digitalnih tehnologija poput AI i Big Data i dalje je ograničena,“ navodi se u studiji Univerziteta u Atini, koja je analizirala zemlje poput Francuske, Kipra, Grčke i Portugala.
Portugal je, prema podacima Eurostata, zabilježio i najveći pad u broju novinara, autora i lingvista: čak -28%. Slijede Nizozemska (-17,1%) i Austrija (-15,4%). S druge strane, broj radnika u ovom sektoru značajno je porastao u Luksemburgu (+67,6%), Latviji (+43,5%) i Litvaniji (+24,1%).
Kada je riječ o ukupnim brojkama, Njemačka ubjedljivo prednjači s gotovo 240.000 profesionalaca u sektoru, daleko ispred drugoplasirane Francuske koja ima manje od 93.000. Slijede Španija (74.200), Italija (72.300) i Poljska (69.600).