U zajedničkoj izjavi, šest evropskih zemalja upozorilo je da bi takvi potezi značajno eskalirali sukob i dodatno ugrozili nade u mirno rješenje zasnovano na rješenju o dvije države. Mi, ministri vanjskih poslova Islanda, Irske, Luksemburga, Norveške, Slovenije i Španije, izražavamo duboku zabrinutost zbog izvještaja da Izrael planira proširiti vojne operacije u Gazi i uspostaviti trajno izraelsko prisustvo u Pojasu Gaze. To bi značilo prelazak još jedne crvene linije, predstavljajući opasnu novu eskalaciju i ugrožavajući sve izglede za održivo rješenje s dvije države, navodi se u saopćenju.
Grupa je naglasila da bi daljnja vojna eskalacija samo produbila humanitarnu katastrofu u Gazi i dodatno ugrozila živote preostalih talaca. Daljnja vojna eskalacija u Gazi samo će pogoršati već katastrofalnu situaciju za civilno palestinsko stanovništvo i ugroziti živote talaca koji su još u zarobljeništvu, nastavili su.
Ministri su “snažno osudili bilo kakve teritorijalne ili demografske promjene u Gazi, posebno one koje bi dovele do prisilnog raseljavanja stanovništva”, ocijenivši ih kao kršenje međunarodnog prava. Oštro odbacujemo bilo kakve demografske ili teritorijalne promjene u Gazi, uključujući svaki plan koji bi doveo do prisilnog ili trajnog raseljavanja njenog stanovništva, jer bi to bilo u suprotnosti s međunarodnim pravom. Također, snažno se protivimo svakom sistemu koji ne osigurava pristup humanitarnoj pomoći za cjelokupno stanovništvo. Gaza je sastavni dio Države Palestine, koja pripada palestinskom narodu, naveli su.
Pozivajući se na više od dva mjeseca ograničenog humanitarnog pristupa, ministri su osudili izraelsku blokadu pomoći i komercijalne robe prema Gazi, pozivajući na njeno hitno ukidanje.
“Više od dva mjeseca izraelske vlasti blokiraju svu humanitarnu pomoć i komercijalne zalihe za civilno palestinsko stanovništvo u Gazi. Uprkos opetovanim pozivima da se ove mjere ukinu, Izrael ih je dodatno pooštrio. Pozivamo Izrael da odmah ukine blokadu. Neophodno je omogućiti pomoć svim civilima u potrebi, bez diskriminacije, uz poštivanje humanitarnih principa nepristrasnosti, nezavisnosti i neutralnosti.”
U zaključku, šefovi diplomatija pozvali su na uzdržanost, hitan humanitarni pristup i povratak na prekid vatre.
“Zajedno pozivamo izraelske vlasti na uzdržanost. Također pozivamo Izrael da bez odlaganja, u punoj saradnji s Ujedinjenim nacijama i humanitarnim organizacijama, osigura nesmetano pružanje osnovnih usluga i humanitarne pomoći u velikom obimu.” Najpotrebnije je trenutno obnoviti prekid vatre i omogućiti bezuslovno oslobađanje svih talaca. Potvrđujemo našu nepokolebljivu podršku rješenju o dvije države – Izrael i Palestina, koji žive jedni pored drugih u miru i sigurnosti, zaključuje se u izjavi.
Skoro 2,4 miliona ljudi u Gazi u potpunosti zavisi od humanitarne pomoći, prema podacima Svjetske banke.
Od 2. marta, Izrael je držao granične prijelaze Gaze zatvorenim za dostavu hrane, lijekova i humanitarne pomoći, dodatno produbljujući već tešku krizu.
Od početka ofanzive u oktobru 2023, izraelske snage su ubile više od 52.600 Palestinaca, većinom žena i djece.
Međunarodni krivični sud izdao je u novembru naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i bivšeg ministra odbrane Yoava Gallanta zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u Gazi.
Izrael se također suočava s tužbom za genocid pred Međunarodnim sudom pravde zbog rata protiv Gaze.