Na izborima 2018. bio je kandidat za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda, u ime Nezavisnog bloka, čiji je inače predsjednik. Osvojio je tada 29.922 glasa.
Učestvovao je i na Općim izborima koji su iza nas, a kandidovao se ponovo za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH. Ovaj put nastupio je u ime Koalicije “Država” i osvojio 1.525 glasova (rezultati Centralne izborne komisije BiH i dalje nisu konačni).
Nažalost, u iduće četiri godine nećemo ga gledati u državnim parlamentarnim klupama jer politički subjekt u okviru kojeg se kandidovao nije prešao cenzus od 3 posto.
U intervjuu za Bosnainfo secirao je aktuelnu političku situaciju, govorio o Općim izborima 2022., ali i o onome što nas očekuje u naredne četiri godine.
Kako gledate na nedavno održane Opće izbore u našoj zemlji? Svi smo, ili barem velika većina, očekivali neke promjene. A sve su prilike da do njih nije ni došlo…
Šepić: Izborna kampanja je bila mirnija i pristojnija od ranijih, ali je dan izbora obilježila dosad najveća krađa i namještanje izbornih rezultata, što je po prvi put jasnije priznala i Centralna izborna komisija, odakle su izjavili da je izborni proces kompromitovan i da bez ponovnog brojanja glasova, u slučaju predsjednika entiteta RS, nije moguće utvrditi rezultat.
Isti je slučaj i na svim drugim nivoima za koje se glasalo, samo je pitanje hoće li biti spremnosti da se cijeli proces ponovi. Ovakav izborni proces je i doprinio tome da do promjena u osnovi nije došlo.
Kakvo prognozirate stanje u našoj državi u predstojeće četiri godine, kako u ekonomskom, tako i u političkom, ali i svakom drugom smislu? Postoji li nada da napokon izađemo iz ovog sivila i ugledamo svjetlo na kraju tunela?
Šepić: Pred nama je jedan od najtežih perioda. Ekonomski – poskupljenja, inflacija, hrana, energenti, a politički – dodatno eskaliranje unutrašnje situacije zbog neriješenih odnosa, vezanih za Ustav, Izborni zakon, borbu protiv korupcije…
‘Izlaz’ iz ovakve situacije će biti više u globalnim okolnostima koje će nam ići u prilog, nego u kapacitetu domaćih lidera i institucija da naprave dogovor i ponude rješenja.
Kakvim biste ocijenili rad članova Predsjedništva BiH u proteklom sazivu – Šefik Džaferović, Željko Komšić, Milorad Dodik?
Šepić: Dosta blijed i neuspješan mandat, kao uostalom i drugih institucija na državnom nivou – Vijeća ministara i Parlamenta BiH.
Dodik je bio najveći otvoreni kočničar, ali potvrdit će se na kraju da je tim blokadama i kočnicama države BiH štetu također nanio sebi i entitetu za kojeg se, tobože, bori i što će ga koštati gubitka vlasti u skorijem periodu.
Očekujete li da odande gdje je stao Dodik, nastavi i njegova stranačka koleginica Željka Cvijanović? I koliko je bitno to da, kada je u pitanju odbrana države BiH i njenih interesa, opet imamo situaciju 2:1?
Šepić: Iz početka da, ali će ona ubrzo početi voditi drugačiju politiku. Mislim da će ona ovu poziciju željeti iskoristiti za izgradnju svog ličnog političkog profila, ali i graditi drugačije odnose s relevantnim faktorima za vrijeme kad Dodika politički više ne bude.
Država se suštinski gradi i brani više u drugim institucijama, a tu se moraju izgraditi ekipe koje će moći napraviti 3:0 za državu.
Šta bi, prema Vašem mišljenju, trebali biti glavni prioriteti u radu državnih parlamentaraca, koja su zakonska rješenja najneophodnija ovoj zemlji i njenim građanima?
Šepić: Brzi evropski put i priključenje BiH Evropskoj uniji. Prioriteti bi morali biti hitno usvajanje zakona iz posljednjeg izvještaja za BiH gdje je EU našoj zemlji dala uvjetni kandidatski status.
Mnogi su mišljenja da su na izborima iza nas najveći pobjednici tri nacionalne stranke (SDA, HDZ BiH, SNSD), da su pozitivno iznenađenje Demokratska fronta i Stranka za BiH, a da je najveći gubitnik SBB BiH. Kako to komentarišete?
Šepić: Najvećim su dijelom u pravu. To su pokazali dosadašnji rezultati posljednjih izbora.
Na kraju Vas još moram pitati i da se kratko osvrnete na potez visokog predstavnika Christiana Schmidta da baš u izbornoj noći nametne izmjene Izbornog zakona i Ustava FBiH. Koliko je taj “paket funkcionalnosti” zaista funkcionalan?
Šepić: Dosta je nejasnoća u nametnutim rješenjima. Očekujem da ih visoki predstavnik temeljito pojasni i obrazloži, jer nas mora ubijediti u praksi da će ove izmjene osigurati veću funkcionalnost i eliminisati blokade institucija. To je osnovna argumentacija, a ako toga nema, onda takve izmjene nemaju nikakvog smisla.