Na sastanku kontakt grupe za odbranu Ukrajine u Briselu, britanski ministar odbrane John Healey izjavio je da je ruski predsjednik odbio 30-dnevnu pauzu u borbama koju je prije mjesec dana predložio Donald Trump.
Healey je rekao: “Putin je rekao da želi mir, ali je odbio potpuni prekid vatre. Njegove snage nastavljaju napade na Ukrajinu, na vojne i civilne ciljeve podjednako“.
Sastanak bez SAD
Velika Britanija i Njemačka zajednički su sazvale sastanak danas u Ramsteinu, kojem su prisustvovale predstavnici više od 40 zemalja, ali ne i Sjedinjene Države. Trumpov ministar odbrane Pete Hegseth se obratio putem videolinka.
Njemački ministar odbrane Boris Pistorius umanjio je značaj odsustva Trumpove administracije. Priznao je da mir “trenutno izgleda nedostižno” i rekao da je Ukrajina u “epicentru šireg sukoba”.
“Radi se o sukobu između slobode i ugnjetavanja, između poštivanja globalnih normi i agresivnog imperijalizma, između demokratije i autoritarizma“, rekao je Pistorius, dodajući da će vojna podrška Ukrajini biti nastavljena.
Američki napori nisu urodili plodom
Američki pokušaji da se rat brzo okonča zasad nisu urodili plodom. Trumpov specijalni izaslanik Steve Witkoff je razgovarao sa Putinovim savjetnikom za investicije Kirillom Dmitrievim u Sankt Peterburgu, nakon što je Dmitriev prošle sedmice posjetio Washington.
Witkoff bi se trebao sastati i s Putinom, iako je Kremlj upozorio da se “ne očekuju prekretnice” niti “nešto značajno”.
U razgovorima s Bijelom kućom, Rusija je odbila napraviti ustupke. Moskva zahtijeva kontrolu nad četiri ukrajinske regije, uklanjanje prozapadne vlade Volodimira Zelenskog i zabranu članstva Ukrajine u NATO-u. Također traži ukidanje sankcija.
Trump je uoči sastanka na svojoj društvenoj mreži Truth Social uputio rijetko upozorenje Putinu: “Rusija mora krenuti. Previše ljudi UMIRE, hiljade sedmično, u strašnom i besmislenom ratu – ratu koji se nikada nije trebao dogoditi, i ne bi se dogodio da sam ja bio predsjednik!!!”
Trump je ranije rekao da ga Putinovo odbijanje da prekine borbe “jako ljuti”, ali nije poduzeo ozbiljne mjere kako bi izvršio pritisak na ruskog predsjednika. Witkoff je u intervjuima ponavljao ruske narative, tvrdeći bivšem voditelju Fox Newsa Tuckeru Carlsonu da su ukrajinske regije pod ruskom okupacijom “glasale” da se pridruže Moskvi.
Rusija drastično pojačala zračne napade
Otkako je Ukrajina prošlog mjeseca pristala na američki prijedlog o prekidu vatre, Rusija je drastično pojačala zračne napade. Ove sedmice pokrenula je veliku ofanzivu u regijama Sumi i Harkiv, zauzevši nekoliko pograničnih sela.
Spekuliše se da Rusija pokušava zauzeti što više teritorije do 9. maja, kada slavi pobjedu u Drugom svjetskom ratu, i prije mogućeg mirovnog sporazuma.
Estonski ministar odbrane Hanno Pevkur rekao je: “Zato moramo ubrzati isporuke što je brže moguće“.
Obraćajući se sastanku u Briselu putem videa, Zelenski je pozvao saveznike da osiguraju nove sisteme PVO-a Patriot. Ove sedmice ruska balistička raketa pogodila je dječje igralište u njegovom rodnom gradu Krivijem Rihu, ubivši devetoro djece i jedanaest odraslih.
“Naš prioritet je protivzračna odbrana. Patrioti koji stoje neiskorišteni u skladištima naših partnera trebali bi štititi živote“, rekao je Zelenski, dodajući da je hitno potrebno još deset sistema.
Na pres-konferenciji nakon sastanka u Ramsteinu, Pistorius je rekao da je Njemačka već dala četiri sistema Patriot Kijevu i da očekuje isporuku dodatnih. “Tražimo širom svijeta. Kupit ćemo sve što možemo dobiti“, rekao je.
Njemačka će dodatno isporučiti četiri sistema Iris-T, 15 tenkova Leopard 1, više izviđačkih dronova i 100.000 artiljerijskih granata. I druge vlade najavile su nove doprinose.
Healey je rekao da će Velika Britanija i Norveška isporučiti radarske sisteme, protutenkovske mine i “stotine hiljada dronova” kao dio obrambenog paketa vrijednog 560 miliona dolara, uz već obećanih 4,5 milijardi funti iz Londona ove godine. U to je uključena i popravka oštećenih vojnih vozila.
Mirovne snage?
Na sastanku nije precizirano koliko je zemalja spremno poslati vojnike u Ukrajinu u okviru “koalicije voljnih”. Velika Britanija, Francuska i baltičke države izjavile su da će rasporediti vojnike u slučaju mirovnog sporazuma. Agencija AFP navodi da se šest zemalja već prijavilo.
Healey je ove sedmice opisao plan tzv. snaga za osiguranje kao “dobro razvijen”. Uključuje raspoređivanje stranih vojnika daleko od 1.000 km duge linije fronta i jačanje postojećih ukrajinskih kopnenih snaga.
Rusija je kategorično odbacila tu ideju. Švedski ministar odbrane Pål Jonson rekao je da Stockholm treba odgovore na “niz pitanja” prije nego što donese odluku. “Važno je imati jasnoću o tome šta bi ta misija podrazumijevala – da li je riječ o mirovnim snagama, odvraćanju ili osiguranju“, rekao je.
Velika Britanija je naglasila da je američka vojna podrška iz zraka ključna za uspjeh bilo koje misije. Međutim, Trumpova administracija to je odbacila i poručila da je sigurnost Ukrajine sada evropski problem.
Bidenova administracija osnovala je kontakt grupu za odbranu Ukrajine nakon ruske invazije 2022. i predsjedavala njenim sastancima. U februaru su SAD prepustile tu ulogu Londonu i Berlinu. Hegseth je izjavio da Trumpova administracija sada ima prioritete drugdje – u Aziji i na američkim granicama.