Zašto je za sanaciju postojećeg parkinga na Jezeru bilo potrebno više od 330.000 KM?

Za sanaciju postojećeg parkinga na Jezeru kod Olimpijskog stadiona “Asim Ferhatović” u Sarajevu iz javnih sredstava izdvojeno je 330.688,39 KM.

Građani Općine Centar Sarajevo smatraju da postoji opravdan javni interes da se objavi na koji način su sredstva utrošena, šta je tačno izvedeno i zbog čega je odabrano upravo ovakvo rješenje.

Od Općine Centar je zatražena kompletna dokumentacija, uključujući podatke o izvedenim količinama, troškovima, geodetskim kotama i budžetskom finansiranju projekta.

Saopćenje Hajrudina Mulića ispred građana Općine Centar prenosimo u cijelosti:

“Nakon pitanja koja sam kao građanin Općine Centar otvorio u vezi sa radovima na prostoru kod objekta „Svjetlost“, smatram da javnost zaslužuje odgovore i o još jednom projektu finansiranom novcem građana.

Tačno je da je postojeća asfaltna površina imala oštećenja, pukotine i rupe i da je bilo potrebno izvršiti njenu sanaciju.

Međutim, upravo tu počinju pitanja koja, po mom mišljenju, zaslužuju jasan odgovor.

Umjesto sanacije oštećenih dijelova i obnove postojećeg asfaltnog zastora, na lokaciji je izvedeno značajno nasipanje terena, podizanje nivoa postojeće parking površine, formiranje novih slojeva i ponovno asfaltiranje.

Ne želim sam procjenjivati koliko je centimetara ili metara parking podignut. Upravo zato sam od Općine Centar zatražio da građanima dostavi službene podatke.

Ako je ovdje već postojao asfaltirani parking koji je bio u funkciji, zašto je bilo potrebno izvesti ovako obiman zahvat?

Od Općine Centar zatražio sam kompletnu dokumentaciju, a posebno odgovore na nekoliko pitanja:

• Koji stručni nalaz je pokazao da jednostavnija sanacija postojećeg parkinga nije bila dovoljna?

• Da li je prije donošenja odluke napravljena analiza različitih mogućnosti sanacije i njihovih troškova?

• Da li je razmatrana mogućnost popravke oštećenih dijelova i presvlačenja postojeće površine novim asfaltnim slojem?

• Zašto je bilo potrebno podizati nivo postojećeg parkinga?

• Za koliko je tačno podignut nivo parkinga u odnosu na stanje prije radova?

• Koliko je kubnih metara nasipnog i tamponskog materijala ugrađeno i koliko su građani platili taj materijal, njegov transport, ugradnju i zbijanje?

• Koliko je plaćeno asfaltiranje, a koliko ostali pojedinačni radovi?

• Sa koje budžetske pozicije je finansirano 330.688,39 KM i da li je upravo ovaj projekat bio prvobitno planiran Budžetom?

• Ako nije bio planiran, sa kojih projekata ili budžetskih pozicija su sredstva obezbijeđena i ko je donio odluku o njihovom preusmjeravanju?

• Da li je, mimo ovog iznosa, bilo dodatnih ili skrivenih troškova za koje javnost ne zna?

Od Općine sam zatražio i nešto što će otkloniti svaku mogućnost subjektivne procjene – geodetske snimke i kote parkinga prije i nakon radova, građevinsku knjigu, građevinski dnevnik, predmjer i predračun, stvarno izvedene količine, situacije izvođača i fotografije prije i tokom izvođenja radova.

Dakle, ne želim da građani vjeruju ni meni ni bilo kome drugom na riječ. Neka dokumenti pokažu šta je urađeno.

Ne sporim potrebu da se parking uredi i sanira. Naprotiv, oštećenja postojeće asfaltne površine trebalo je popraviti.

Da li je za postizanje tog cilja bilo potrebno potrošiti više od 330.000 KM?

Šta su građani za 330.688,39 KM dobili što nije bilo moguće postići jednostavnijom i jeftinijom sanacijom postojećeg parkinga?

Ovo je pitanje odgovornog i domaćinskog raspolaganja javnim novcem.

Ako postoji stručna, tehnička i ekonomska opravdanost za izvedeno rješenje – neka Općina objavi dokumentaciju i time otkloni svaku dilemu.

Ako takva dokumentacija ne postoji, građani imaju pravo znati i to.

Zahtjev za pristup informacijama je upućen Općini Centar.

Odgovore ćemo sačekati”, zaključio je Mulić, ispred građana Općine Centar Sarajevo.

Ovo nije prvi javni spor Hajrudina Mulića i načelnika Općine Centar Srđana Mandića. Njihov sukob ranije je eskalirao zbog parkinga sa 72 mjesta kod Narodnog pozorišta u Sarajevu, kojim je upravljala firma „Centrotrans – Transport robe“ Hajrudina Mulića, piše Akta.