O ovoj izuzetno važnoj temi govorili su borci Armija Republike Bosne i Hercegovine i ratni komandanti Amir Reko i Mirsad Ćatić, danas predsjednik Saveza antifašista i boraca NOR-a Kantona Sarajevo. Panel je vrlo uspješno moderirao sociolog Vedad Hasanović, usmjeravajući diskusiju ka ključnim pitanjima historijskog kontinuiteta antifašizma u Bosni i Hercegovini.
Bila je ovo prilika da se kroz otvoren i argumentiran razgovor sa prisutnima dodatno osvijetli uloga antifašizma u odbrani Bosna i Hercegovina, njegov značaj kroz historiju, ali i izazovi s kojima se te vrijednosti suočavaju u savremenom društvu.
Učesnici tribine posebno su naglasili da odbrana nezavisnosti Bosne i Hercegovine početkom 1990-ih nije bila samo borba za teritorijalni integritet, već prije svega borba za očuvanje multietničkog, pluralnog i demokratskog društva. Antifašistički karakter te borbe ogleda se u činjenici da je odbrana zemlje bila zasnovana na principima ravnopravnosti svih naroda i građana, suprotstavljajući se ideologijama etničke isključivosti, podjele i mržnje.
Istaknuto je da je referendum o nezavisnosti 1992. godine predstavljao demokratski izraz volje građana, a agresija koja je uslijedila imala je za cilj rušenje ustavno-pravnog poretka i nametanje nacionalističkih projekata. U tom kontekstu, borci Armije Republike Bosne i Hercegovine branili su ne samo granice države, već i univerzalne vrijednosti slobode, suživota i ljudskog dostojanstva. Panelisti su podsjetili da je antifašizam duboko ukorijenjen u historiji Bosne i Hercegovine još od Narodnooslobodilačke borbe u Drugom svjetskom ratu, te da je kontinuitet tih vrijednosti potvrđen i tokom odbrambeno-oslobodilačkog rata 1992–1995. godine. Ta veza između historijskog i savremenog antifašizma predstavlja važan segment identiteta države.
Poseban dio diskusije bio je posvećen izazovima današnjice. Učesnici su ukazali mna sve prisutnije pokušaje relativizacije karaktera rata, negiranja sudski utvrđenih činjenica, kao i osporavanja državnosti i suvereniteta Bosne i Hercegovine. Takve pojave, kako je istaknuto, predstavljaju ozbiljan izazov stabilnosti i demokratskom razvoju zemlje.
-Negiranje nezavisnosti Bosne i Hercegovine, kroz političke izjave, institucionalne blokade ili pokušaje historijskog revizionizma, ne znači samo osporavanje jedno datuma ili političke odluke, već dovođenje u pitanje temelja na kojima počiva savremena država, pojasnio je Mirsad Ćatić.
Panelisti su naglasili da je upravo zbog toga važno kontinuirano govoriti o antifašističkom karakteru odbrane – jer on predstavlja moralni i politički odgovor na sve oblike neofašizma, netolerancije i podjela.
U savremenom kontekstu, izazovi se ogledaju i u: širenju dezinformacija i historijskog revizionizma, pokušajima relativizacije agresije i izjednačavanja odgovornosti, političkim narativima koji dovode u pitanje suverenitet države, slabljenju kulture sjećanja među mlađim generacijama.
-Zbog toga je uloga mladih, obrazovnih institucija i organizacija civilnog društva od presudnog značaja, rekao je Amir Reko. Njegovanje kulture pamćenja, kritičkog mišljenja i dijaloga ključno je za očuvanje demokratskih vrijednosti i sprečavanje ponavljanja tragičnih iskustava iz prošlosti.
Tribina je zaključena porukom da antifašizam nije samo historijska kategorija, već trajna društvena vrijednost i civilizacijsko opredjeljenje. Odbrana nezavisnosti Bosne i Hercegovine prije 34 godine bila je borba za pravo na slobodan i dostojanstven život svih njenih građana. Danas, očuvanje tih vrijednosti zahtijeva odgovornost, hrabrost i spremnost da se suprotstavimo svakom obliku negiranja države, diskriminacije i isključivosti.
-Sa ciljem jačanja svijesti o značaju antifašizma i afirmacije vrijednosti na kojima počiva savremena Bosna i Hercegovina i ubuduće ćemo nastaviti sa provođenjem sličnih aktivnosti, rekao je Haris Poračanin, predsjednik Sekcije mladih UABNOR-a Vogošća.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.