Mještani Krivoglavaca i ulice Podgaj u vogošćanskom naselju Svrake, iako je na njihovom području izgrađen cjevovod, na vodu iz ovog sistema još će „malo pričekati“, jer su na nedavno izgrađenom rezervoaru „Krivoglavci“ uočeni određeni nedostaci koji se moraju otkloniti prije nego se objekat pusti u funkciju. Kada će to biti, na današnjoj sjednici vogošćanskog zakonodavnog tijela, kojoj su prisustvovali Adnan Šerak, direktor KJKP „Vodovod i kanalizacija“, i izvršni direktor za kanalizacioni sistem Muamer Fejzić, nije bilo konkretne informacije. Tihovići i drugi padinski dijelovi ove lokalne zajednice, za sada, o vodi iz sistema gradskog vodovoda mogu samo sanjati.
Ova rasprava ličila je na mnoge ranije rasprave o pitanju vodosnabdijevanja, u okviru kojih je padalo mnogo prijedloga vezanih za proširenje vodovodne mreže, ali bez konkretnih podataka gdje i kako pronaći milionska sredstva za njihovu realizaciju. Po sistemu „da se nešto kaže“, iskazivana je i navodna „briga o građanima“, iako iza te često predizborne retorike ne stoje ozbiljni projekti, niti planski pristup kojim bi se problemi sistemski rješavali.
Neki od vijećnika žalili su se na visoku cijenu vode, naglašavajući kako je riječ o prirodnom dobru koje bi građanima trebalo biti dostupnije. Međutim, predstavnici ViK-a istakli su da oni ne naplaćuju vodu, koja je sama po sebi besplatna, nego uslugu njenog zahvatanja, prečišćavanja, transporta i distribucije do krajnjih korisnika.
-Ko hoće vodu džaba, nek uzme đugum i ide na izvor da je toči, rečeno je tokom rasprave.
-Zašto ići na izvor, replicirao je Avdo Gljiva, vijećnik Demokratske fronte, nezadovoljan odgovorom predstavnika ViK-a, koji su mu uzvratili kako je „više od trideset godina u politici i trebao bi znati kako se problem vodosnabdijevanja rješava“. Gljiva je ironično dodao da je danas lakše pronaći mjesto pucanja cijevi gradskog vodovoda nego izvor iz kojeg se zahvata voda za gradski sistem, jer kvarova ima više nego izvorišta.
Međutim, suština problema nije samo u nedostatku novca nego i u očiglednoj inertnosti nadležnih struktura koje godinama uglavnom reaguju tek kada problemi eskaliraju. Umjesto da KJKP „Vodovod i kanalizacija“ bude nosilac razvojnih inicijativa i partner lokalnim zajednicama u planskom širenju mreže, često se stiče utisak da ovo preduzeće funkcioniše administrativno i pasivno, čekajući da općine same obezbijede sredstva, riješe imovinsko-pravne odnose i pripreme projekte.
Istovremeno, na području Vogošće, posljednjih godina, evidentna je ekspanzija stambene izgradnje. Niču nova naselja, grade se stambeni objekti i povećava broj stanovnika, ali infrastruktura ne prati takav razvoj. Pojedini investitori uredno dobijaju dozvole za gradnju, dok se pitanje vodovodne i kanalizacione mreže često rješava parcijalno i bez dugoročne strategije. Upravo zbog toga ViK bi morao imati mnogo aktivniju ulogu u planiranju buduće mreže, izradi razvojnih projekata i pritisku prema svim nivoima vlasti da se ulaganja u komunalnu infrastrukturu tretiraju kao prioritet, a ne kao tema koja se otvara samo pred izbore ili kada dođe do nestašica vode.
Građani s pravom očekuju da se uz svaku ozbiljniju urbanizaciju paralelno planiraju i vodovodna, kanalizaciona i druga komunalna infrastruktura. Jer, nema mnogo smisla graditi nova naselja ukoliko stanovnici i dalje moraju razmišljati hoće li ljeti imati pitku vodu ili će, figurativno rečeno, sa đugumom morati ići na izvor.
Bez ozbiljnijeg angažmana ViK-a, boljeg planiranja i mnogo konkretnije saradnje sa lokalnim zajednicama, rasprave o vodosnabdijevanju u Vogošći i narednih godina mogle bi izgledati isto kao i ova današnja – mnogo priče, malo rješenja i još manje vode u česmama građana koji žive u padinskim dijelovima općine.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.