Nacrt privremene odluke o zaštiti izvorišta vode za piće Sarajevsko polje bio je povod okupljanja nekoliko građana ispred zgrade Vlade KS-a. Prema Nacrtu odluke, ukupna površina vodozaštitne zone se smanjuje sa oko 46.000 na svega 16.095 hektara.
NELEGALNA GRADNJA
Nema nikakve sumnje da je novu odluku o vodozaštitnoj zoni neophodno donijeti što prije. Odluka kasni 19 godina. Još 2003. istekao je prvi zakonski rok dat kantonalnim vlastima da usklade odluku o vodozaštitnoj zoni s odredbama federalnog pravilnika donesenog godinu ranije. Neophodna je nova odluka da se konačno zaustavi ubrzano smanjivanje vodozaštitne zone i ugrožavanje sarajevske pitke vode uprkos propisima. Samo što ovo nije odluka koja nam je potrebna. Ako se usvoji ovakva odluka, širom se otvaraju vrata uništenju vode koju Sarajevo pije. Ključna razlika između nove i stare odluke je 200 hektara zemljišta, oko 21 posto nekadašnje tzv. uže, prve i druge vodozaštitne zone, gdje je bila strogo zabranjena nova stambena gradnja, koja je prebačena u treću ili četvrtu vodozaštitnu zonu, gdje je gradnja dozvoljena. Stambena gradnja nije jedini problem, odlukom se omogućava i gradnja novih benzinskih pumpi tamo gdje je to prije bilo nezamislivo, na području Igmana i Bjelašnice. Ako neko poželi napraviti deponiju opasnog otpada u slivnom području Željeznice iz koje se vodom snabdijeva dio podzemnog izvorišta, i to je ostvarivo. To i mnogo šta drugo, rekli su iz Ekoakcije.
Sejfudin Tokić je u ime okupljenih građana iznio niz zahtjeva za Vladu KS-a. Između ostalog, građani traže da se Vlada zakonski obračuna sa svima koji su dosadašnjim radom nanijeli nepopravljivu štetu. Oko 8,5 miliona kvadratnih metara šuma i planinskih livada je pretvoreno u građevinsko zemljište i dovedeno do takvih devastacija da sadašnjim prestankom gradnje na Igmanu i Bjelašnici treba preko 100 godina da bi se revitalizirale ove strateški važne planine za snabdijevanje grada vodom. Radi se o planinskim prostorima koji su građeni prvenstveno od krečnjačkih stijena, propusni su i zato je to prostor gdje nema izvora. Sve onečišćenje koje se gore napravi, direktno prolazi i dolazi do izvora koji se koriste kao pitka voda. Zato je već 12 godina pitka voda, nadaleko poznata još od rimskog doba, na Vrelu Bosne onečišćena fekalijama, upravo zbog apartmana koji su izgrađeni 2007-2010, rekao je Tokić i dodao da izražava osnovanu sumnju da su i ostala izvorišta onečišćena.
Građani su kao krivce, pored kantonalne, označili i federalnu Vladu jer su inspekcije trebale raditi svoj posao, a nisu. Na Velikom polju se planira novih 38 hektara zemljišta pretvoriti u građevinsko, zato zahtijevamo da se na Igmanu i Bjelašnici odmah zaustavi nelegalna gradnja svih objekata koji nemaju okolinsku i vodnu dozvolu. Da se obustavi eksploatacija šuma Igmana i Bjelašnice. Da se vodozaštitna zona u podnožju Igmana i Bjelašnice, koja je već narušena divljom izgradnjom, ne smanjuje i da se podnesu krivične prijave i procesuiraju odgovorni za ovaj zločin prema budućim generacijama, jer očito nema drugog lijeka nego da se kaznenom politikom i primjenom evropskih konvencija i naših propisa zaštite prirodni resursi. Ako se ne ispune naši zahtjevi, ove današnje proteste ćemo ojačati i napraviti masovne demonstracije. Dramatično ćemo ukazati i na druge činjenice koje nećemo sada iznositi zato što bismo duboko uznemirili javnost i obezbijedit ćemo finansijska sredstva da nezavisne laboratorije analiziraju vodu koju građani piju, najavio je Tokić.
Jedna Sarajka je skrenula pažnju i na Trebević, koji postaje veliko gradilište, te je izrazila nadu da za pet godina ova olimpijska ljepotica neće izgledati isto kao Bjelašnica.
Okupljenim građanima su se pridružili i premijer KS-a Edin Forto i Adnan Delić, ministar privrede KS-a, i saslušali zahtjeve. Građani u Sarajevu sigurno neće imati vodu za piće jer je izvorište Sarajevsko polje apsolutno nezaštićeno. Pozivam federalno Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva sa Vladom FBiH na čelu da donesu sporazumno rješenje sa Vladom RS-a i Vladom distrikta Brčko kako bi se izvorište pitke vode Sarajevsko polje zaštitilo. Izvorište pitke vode se ne može štititi samo u FBiH, već u BiH. Mi imamo mogućnost, kao kanton. Iako nije naša nadležnost, to je isključivo na federalnom resornom ministarstvu i Vladi FBiH, ali zbog nesaradnje i nedogovora sa Vladom RS-a, odluka o zaštiti izvorišta nije donesena od 2006. jer se navedena odluka o zaštiti izvorišta donosi sporazumno, rekao je Delić, piše Oslobođenje.
GRANICE ZONA
Naglasio je da od 2006. obje entitetske vlade i Vlada distrikta Brčko nisu donijele odluke. Shodno tome, 2016. je izmijenjen Zakon o vodama i tada je Vlada KS-a sebi dala privremenu odluku, dok Vlada FBiH, u saradnji sa ostalim vladama u BiH, ne donese zajedničku odluku.
Nešto ranije ministar Delić je konstatovao da vodozaštitna zona za izvorište Sarajevsko polje nije smanjena. Nismo smanjili vodozaštitne zone. Naprotiv, Komisija je na dijelovima gdje je imala osnova predložila proširenje granica zona i pooštravanje mjera zaštite u zonama u odnosu na Pravilnik iz 2012, naveo je Delić.