Potreba za izradom tog zakona ukazala se zbog manjkavosti postojeće legislative o uređenju pčelarstva.
Klarić napominje da je važnost zakona u tome što precizno definiše pčelarstvo, obuhvatajući aspekte poput držanja, uzgoja, proizvodnje, prometa pčela i pčelinjih proizvoda.
“Zakon stavlja naglasak na zaštitu autohtone rase, sive pčele, što pridonosi očuvanju bioloških karakteristika te vrste, i zakonsku obavezu uzgajanja i prometovanja samo s ovom vrstom pčele. Zatim, postavljaju se jasni uslovi za obavljanje pčelarske djelatnosti, uključujući potrebu za obukom i mentorstvom od strane registrovanih pčelara i udruženja što direktno utiče na razvoj ove djelatnosti. Također, određuju se uslovi za postavljanje pčelinjaka, kako stacionarnih tako i selećih, čime se štite interesi okoline i drugih pčelara. Zakon propisuje i obaveznu registraciju pčelara i pčelinjaka u registar, što olakšava praćenje i upravljanje pčelarskom djelatnošću te posljedično utiče na razvoj pčelarstva. A tu je i niz drugih ne manje važnih odredbi”, kazala je, saopćeno je iz Naše stranke.
Klarić ističe kako uređenje te oblasti ne doprinosi samo zaštiti pčelara i pčela, nego i cjelokupnog okoliša.
“Pčele su ključni oprašivači biljaka, omogućuju im proizvodnju sjemenki i plodova, što čini više od jedne trećine hrane u svijetu koju konzumiramo. Više od 85 posto biljaka ovisi o pčelama zbog oprašivanja, dok mnoge vrste ptica i sisavaca ovise o plodovima biljaka koje su oprašene pomoću pčela”, dodala je.
Tekst zakona, pored Klarić, radili su priznati stručnjaci iz oblasti pčelarstva, pčelari iz BiH i Slovenije, profesori s Poljoprivrednog i Veterinarskog fakulteta u Sarajevu, pravnici, ekonomisti i drugi.