Hrvatska se priprema za povratak obveznog vojnog roka, gotovo dva desetljeća nakon njegova ukidanja 2008. godine. Srbija je također donijela odluku o povratku obveznog vojnog roka od septembra 2025., nakon što je bio ukinut 2011. godine.
U našoj zemlji je obavezno služenje vojske ukinuto 1. januara 2006. godine, kada je reformom odbrane stavljen van snage zakon koji je to podrazumijevao.
U anketi portala Bosnainfo pitali smo naše čitaoce šta misle o vraćanju obaveznog vojnoga roka u BiH. Za vraćanje obaveznog vojnog roka je glasalo vas 63.64 %, protiv je 29.09 %, a 7.27 % ova tema ne zanima.
No u situaciji kakva je u svijetu, ali i političkoj situaciji u BiH i tenzijama u regionu uvođenje vojnog roka bi trebalo razmotriti.
Vraćanje obveznog vojnog roka u BiH nije samo sigurnosno pitanje, smatra se i odgojnom mjerom, discipliniranjem mladih, ali i osjetljivim političkim pitanjem. O ovoj temi za Bosnainfo govorio je Safet Mušić, stručnjak za sigurnost.
„Tema vraćanja obaveznog vojnog roka svakako zaslužuje ozbiljnu i sveobuhvatnu raspravu na državnom nivou u Bosni i Hercegovini. Geopolitičke promjene, sigurnosni izazovi u regiji i šire, kao i odluke susjednih zemalja poput Hrvatske i Srbije da reaktiviraju obavezni vojni rok, otvaraju prostor za preispitivanje dosadašnjih sigurnosnih politika i kapaciteta Oružanih snaga BiH.
Povratak vojnog roka ne treba biti isključivo reakcija na poteze susjeda, već rezultat strateške odluke o budućem konceptu odbrane zemlje. Ukoliko se takva opcija razmatra, neophodno je uključiti ekspertsku javnost, akademsku zajednicu i građane, kako bi se donijela legitimna i održiva odluka koja neće polarizirati društvo, već doprinositi njegovoj sigurnosti i koheziji.
U tom smislu, da — o ovoj temi apsolutno treba razgovarati na državnom nivou, ali uz punu svijest o složenosti konteksta BiH i uz izbjegavanje ishitrenih i populističkih poteza“, pojašnjava Mušić za Bosnainfo.
Bosna i Hercegovina bi trebalo da preispita sistem sigurnosti. Uvođenje obveznog služenja vojnog roka u trenutnoj kompleksnoj politikoj situaciji zahtijevalo bi vjerovatno detaljnu analizu i planiranje za takav složen proces.
Ukoliko bi se vratilo obavezno služenje vojnog roka koliko bi trajalo? Odgovor na ovo pitanje dao nam je Safet Mušić:
„Određivanje optimalnog trajanja obaveznog vojnog roka zavisi od više faktora: ciljeva vojne obuke, kapaciteta vojske, budžetskih mogućnosti države i društvenog konteksta. U regionalnim okvirima i savremenim sigurnosnim uslovima, smatra se da je trajanje između 3 i 6 mjeseci najoptimalnije.
Za Bosnu i Hercegovinu, uzimajući u obzir složeno društveno-političko uređenje, ograničen budžet i potrebu za jačanjem rezervnog sastava, rok od 4 mjeseca bi bio balansiran: dovoljan za osnovnu i funkcionalnu obuku, a istovremeno prihvatljiv za društvo i privredu“.
I dok o ovoj temi nema razgovora ni u najavi na državnom nivou, s druge strane u entitetu RS konkretan potez. Vlada Republike Srpske je utvrdila Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima po hitnom postupku kojim je predviđeno uvođenje pomoćnog sastava policije. Navodne su procjene da nedostaje 1.009 službenika.
Nakon ovog poteza postavljaju se pitanja da li su politički motivi ili funkcionalna potreba ovog poteza!? Da li se u ovom slučaju radi o stvaranju paralelne oružane sile? Imaju li građani opravdan strah za nesigurnost.
„Planirano uvođenje pomoćnog sastava policije od strane Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS) izaziva niz opravdanih pitanja – kako pravne, tako i sigurnosne i političke prirode. Uvođenje pomoćnog sastava policije nije automatski stvaranje paralelne oružane sile, ali zbog složenosti političkih odnosa u BiH, takve mjere moraju biti krajnje transparentne, zakonite i usklađene sa širim državnim okvirima.
U suprotnom, rizikuje se dalja polarizacija i slabljenje povjerenja u sigurnosni sistem zemlje. Građani imaju pravo da traže odgovore, garancije i nadzor, jer bez toga — strah, čak i ako nije utemeljen, postaje politički i društveno relevantan faktor“, zaključio je Mušić za Bosnainfo.