Radi se o dva toma ratnog dnevnika sa Ilijaškog, Vogošćanskog, Brezanskog, Vareškog i Olovskog bojišta kojeg je, vrlo revnosno, tokom odbrambeno-oslobodilačkog rata u BiH 1992.-1995. godine, vodio ovaj autor.
– Ovakvi, projekti trebali bi se naći u bibliotekama javnih ustanova i svim mjestima na kojima bi se buduće generacije trebale napajati istinom o našoj herojskoj borbi, borbi u kojoj se branila čast i svoja domovina Bosna i Hercegovina, kaže Sadik Čutura.
Istina, projekte ovakvog tipa, pred sud javnosti, trebale bi plasirati brojne institucije u čijim opisima djelatnosti jeste i čuvanje uspomena na vremena iz naše bliske prošlosti. Međutim, takve, izgleda, naša istorija ne zanima.
Ipak, to te nije obeshrabrilo da odustaneš od štampanja ove knjige?
– Ne. U inad njihovoj inertnosti, ja i drugi pojedinci, koji rade sličan posao, vlastitim sredstvima i sredstvima naših prijatelja, odlučili smo da iza sebe ostavimo trag o svemu onom kroz šta smo prolazili na putu kada je, uistinu, bilo čast biti pripadnik Oružanih snaga koje su branile suverenitet i teritoirijalni integritet naše domovine Bosne i Hercegovine. Nastojao sam da u ovom projektu, što vrednije prenesem ono što je pisalo u ratnim dnevnicima jedinica koje su djelovale na prostoru od Misoče do Kruševa, da predstavim heroje koji, u vremenu zla, za svoju zemlju, za svoju domovinu Bosnu i Hercegovinu nisu žalili dati ono najvrednije što su imali. Nisu žalili dati i vlastiti život. Herojstvo tih ljudi i njihovih saboraca ne smije prekriti veo zaborava. Zadatak nas koji smo, zajedno sa njima, bili sudionici tog vremena jeste da takvo nešto ne dozvolimo.
Inače, Sadik Čutura iz vogošćanskog naselja Gora učesnik je odbrambeno- oslobodilačkog rata u BiH od 1992. do 1996. godine.
Radio je na poslovima četnog starješine, referenta opštih poslova u bataljonu 126. bbr Ilijaš i 162. bbr. Vareš. Od kako zna za sebe piše dnevnike.Tokom rata pisao je ratne a sada poratne. Ovo je njegovo prvo djelo koje je ugledalo svjetlost dana. U njegovoj spisateljskoj radionici pripremljeno je još nekoliko njih a koje će, u vremenu pred nama, izaći pred “strašni sud” javnosti. Radi se porodičnom stablu džemata Gora, Monografiji Mjesne zajednice Gora i još šest knjiga poezije i proze.
Eset MURAČEVIĆ