Na farmama i pogonima kod Čepina glavnu riječ vodi tehnologija. Ondje se godišnje proizvede i do 160.000 pršuta, a najviše posla imaju roboti.
Budućnost mesne proizvodnje u Evropi je da uz radnike rade – roboti.
– Roboti pomažu. Što se tiče robotske tehnike olakšano je ljudima. Sigurno da zamjenjuju dva i više čovjeka, izjavio je radnik Milenko Knežević.
Ravnica i Mediteran, i bez bure – očito mogu ići zajedno.
– Usisavanjem zraka, filtriranjem, uz pomoć tehnologije dobili smo vjetar koji je hladan i suh. Po svoj definiciji to je – bura, pojasnio je voditelj pogona za proizvodnju pršuta Mensud Lepić.
Slavonski pršut, jer meso dolazi od slavonske svinje, u strogim uvjetima sazrijeva i suši se i do osamnaest mjeseci.
– Ovo je završna faza, recimo da je to jesen, kada već ima ugodnu temperaturu, određenu razinu vlage i posebnu aromu za kraj našim pršutima, istaknuo je Dinko Klepo, direktor mesne industrije.
Za kojima u cijeloj Evropi, sudeći prema tržištu, vlada velika potražnja pa će se i proizvodnja širiti.
– Tako da ćemo iduće godine biti spremni proizvesti 250.000 pršuta na godinu, a ako dođe prilika – moj nekakav cilj je da iz Slavonije izađe milijun pršuta, naglasio je predsjednik Uprave Žito grupe Marko Pipunić, prenosi HRT.
Uz potporu najnovijih tehnologija, inovacija i automatizirane mehanizacije.
– Ona se odvija u svim proizvodnim procesima, znači od ratarske proizvodnje do proizvodnji unutar farmi, svinjogojske proizvodnje, rekao je Mato Božić, Sektor poljoprivreda – Uprava Žito grupe.
Tehnološki napredak ne dolazi bez izazova.
– Možda će najveći izazov u poljoprivredi biti problem malih gospodarstava jer sve manje mladih ljudi želi raditi 365 dana u godini, puta 24 sata. Jer ako radite stočarstvo, stoka ne zna za subotu, Uskrs, Božić i godišnji odmor, kazao je predsjednik Uprave Žito grupe Marko Pipunić.
Takva poljoprivreda nije održiva, ističe Pipunić, i budućnost domaće poljoprivrede ne može biti u maloj proizvodnji.