Prijedlog rezolucije o genocidu u Jasenovcu potpisala su 43 zastupnika parlamentarne većine.
“Uvjereni da su znanje i svijest građana o masovnim stradanjima preduvjet za borbu demokratskog svijeta protiv totalitarnih ideja i sličnih projekata, progona na etničkoj ili vjerskoj osnovi, kao i kršenja ljudskih prava, rezolucija je neophodna, posebno imajući u vidu da je prema nepobitnim dokazima osnovan koncentracioni logor smrti u Jasenovcu, u kojem su u periodu od 1941. do 1945. godine mučeni i ubijani Srbi, Židovi, Romi, Hrvati, kao i drugi narodi”, stoji u prijedlogu rezolucije, prenosi portal RTCG.
Navodi se i da odgovornost može biti isključivo individualna, kao i da nijedan narod ne može biti označen kao genocidan ili zločinački.
Ističe se da Skupština Crne Gore osuđuje svako poricanje genocida u Jasenovcu i poziva na očuvanje sjećanja na te tragične događaje kroz obrazovne programe i aktivnosti koje će spriječiti bilo kakav oblik revizionizma. Crnogorski parlament će, ako rezolucija bude usvojena, svake godine slati izaslanstvo koje će sudjelovati u programima komemoracije 22. travnja u Jasenovcu.
Prijedlog rezolucije o Jasenovcu je podnijet sredinom svibnja, nekoliko dana prije nego što je Crna Gora na Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda podržala usvajanje rezolucije o genocidu u Srebrenici.
Kako piše Hina, u diplomatskim krugovima u Podgorici spekulira se da bi hrvatski odgovor na eventualno crnogorsko usvajanje rezolucije u Jasenovcu mogao “žestok”, te se tvrdi da njezino usvajanje Hrvatskoj ne bi politički i diplomatski štetilo, ali bi Crnoj Gori moglo.
Hrvatska do sada nije usporavala put Crne Gore u EU, već je suprotno tome pomagala susjednoj državi da napreduje k punopravnom članstvu. No, nakon što je rezolucija o Jasenovcu ušla u parlamentarnu proceduru Zagreb je oštro zaprijetio da će njezino usvajanje usporiti crnogorsku ambiciju da postane punopravna članica EU.
(FENA) I. B.