Agencija MINA objavila je da su otvorenju konferencije prisustvovali reisul-ulema Islamske zajednice dr. Husein-ef. Kavazović, muftija tuzlanski dr. Vahid-ef. Fazlović, muftija vojni Nesib-ef. Hadžić, direktor Uprave za vjerske poslove Rijaseta dr. Mensur-ef. Malkić, ministar obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona dr. Ahmed Omerović, gradonačelnik Tuzle dr. Zijad Lugavić, ugledni alimi, hafizi i drugi gosti.
Pažnja prema Kur’anu
Reisul-ulema Kavazović čestitao je organizatorima na odabiru teme, te je istakao da je u Kur’anu naša slava, naša čast i dostojanstvo, ali i naša snaga i treba se primjereno odnositi prema njemu.
„Ukoliko, dakle, posvetimo potrebnu pažnju Kur’anu, pravilno razumijemo njegovu poruku, primijenimo ono što nalazimo u njemu, poduzmemo adekvatne mjere i posegnemo za adekvatnim sredstvom, sasvim sigurno ćemo imati snažnu poziciju i na ovome svijetu. Napominjem da „hifz“ ne znači samo pamćenje i učenje napamet, već znači i čuvanje. Čuvanje njegovog sadržaja od zaborava i gubljenja u lavirintima života. Kur’an, dakako, čuvamo i pamćenjem, ali više: njegovim iščitavanjem, razumijevanjem i življenjem po njemu. I izvođenjem kulturnih obrazaca iz njega“, kazao je reisul-ulema Kavazović.
Reisul-ulema je podsjetio da je Kur’an Božija Objava, čiji će propisi važiti sve do Smaka svijeta i čija će učenja ljude podsjećati na njihovog Gospodara i učiti ih pravilima života na ovom svijetu i onome što će im i život na drugom svijetu učiniti lijepim i blagoslovljenim.
„Onaj ko bude postupao po tom učenju i poduzimao adekvatne mjere, taj će i biti uspješan. To važi i za život na ovome svijetu, i za život na ahiretu. Muslimani su pozvani da se upoznaju s tim pravilima i da ih usvoje i primijene u životu – da bi uspješni bili na oba svijeta“, naglasio je reisul-ulema.
Muftija tuzlanski dr. Vahid-ef. Fazlović kazao je da institucija hifza datira od Poslanikovog, a.s., vremena, a o najistaknutijim ashabima, poznatim po dobrom pamćenju Kur’ana, njegovom razumijevanju i poznavanju različitih načina njegovog učenja, sačuvani su blistavi životopisi.
„Ljubav prema Allahovoj objavi i želja da se ona nosi u svome pamćenju i svakodnevnom životu pronijela se od prve slavne generacije muslimana i prožela, stotinama godina kasnije, brojna muslimanska društva. Hafizi su bili alimi i učenjaci, vladari i vojskovođe, zanatlije i radnici, bogati i siromašni“, istakao je muftija Fazlović.
Raste broj osoba s titulama
Hafiz dr. Mensur Malkić, direktor Uprave za vjerske poslove, koja koordinira poslove koji se odnose na hifz i škole Kur’ana, odgovoran pristup Islamske zajednice u BiH prema instituciji hifza je nazvao zlatnim dobom hifza u Bosni i Hercegovini.
„Podaci potvrđuju da se iz godine u godinu povećava broj osoba sa titulom hafiza Kur’an-i kerima. S tim u vezi ističemo da je u posljednjih deset godina pred hafiskom komisijom hifz položilo 376 novih hafiza i hafiza. U zadnjih pet godina hifz godišnje položi preko 40 hafiza, a u 2023. godini hifz je položilo 43 hafiza. Ovi podaci su na ponos našim hafizima i muhaffizima i našoj Islamskoj zajednici“, istakao je direktor Malkić te dodao da Rijaset Islamske zajednice putem Uprave za vjerske poslove i drugih organizacionih jedinica i ubuduće ostaje na putu očuvanja i jačanja institucije hifza u BiH.
Radni dio konferencije će biti održan sutra u Behram-begovoj medresi na kojem će ekspoze svojih radova prezentirati učesnici konferencije, ugledni alimi, univerzitetski profesori te profesori u medresama. Radni dio konferencije će se odvijati u tri tematska okvira: Povijesni pregled institucije hifza u Bosni i Hercegovini, Značaj hifza u misiji islama i životu muslimana i Metode i praksa podučavanju hifzu Kur’ana.