Luque u prvoj zvaničnoj posjeti Zapadnom Balkanu prati Nyaradzayi Gumbonzvanda, zamjenicu izvršne direktorice UN Women za normativnu podršku, koordinaciju UN sistema i programske rezultate.
Najvažnije teme tokom njene posjete bile su Pekinški proces, budući da je sljedeće godine 30. godišnjica Pekinške deklaracije i Platforme za akciju, kao i napredak Bosne i Hercegovine u oblasti rodne ravnopravnosti.
Reflektirajući se na posjetu Zapadnom Balkanu, navela je da se tokom posjete Bosni i Hercegovini, prateći Gumbonzvandu, susrela s bezbroj hrabrih žena koje, uprkos ogromnim teškoćama, nastavljaju predvoditi aktivizam, razvoj i agendu “Žene, mir i sigurnost”.
“Njihova otpornost i posvećenost ključni su pokretači značajnog napretka zemlje u unapređenju rodne ravnopravnosti i osnaživanja žena. Bosna i Hercegovina pokazala je snažnu posvećenost ovom cilju, što se vidi kroz usvajanje Gender akcionog plana 2023-2027, zajedno s lokalnim strategijama usmjerenim na upravljanje, političko učešće, ekonomski rast, zdravstvenu zaštitu, obrazovanje i ljudsku sigurnost. BiH je bila regionalni lider, uz donošenje Zakona o ravnopravnosti spolova 2003. godine i ratificiranje Istanbulske konvencije 2013. godine, što je postavilo snažan pravni okvir za zaštitu prava žena i život bez nasilja”, kazala je Luque.
Istakla je da su Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine i dva entitetska gender centra, zajedno s organizacijama civilnog društva koje vode žene, bili ključni u postizanju napretka, osiguravajući usklađenost s međunarodnim standardima i zagovarajući značajnu podršku za unapređenje ljudskih prava žena.
“Međutim, uprkos ovim naporima, rodno zasnovano nasilje ostaje ozbiljan problem. Podaci pokazuju da je svaka druga žena doživjela neki oblik nasilja od svoje 15. godine, dok je 28 posto bilo izloženo seksualnom uznemiravanju”, naglasila je Luque.
Istakla je da su žene u Bosni i Hercegovini također duboko uključene u izgradnju mira i prevenciju sukoba, ali njihove uloge često ne dobivaju dovoljno priznanje.
“Ovi izazovi moraju se hitno riješiti, posebno u izoliranim zajednicama. Bosna i Hercegovina još uvijek zaostaje u političkoj zastupljenosti žena, sa samo osam posto žena među kandidatima za načelničke pozicije, uprkos 42 posto kandidatkinja na nedavnim lokalnim izborima. Preliminarni rezultati izbora pokazuju da će osam žena biti načelnice u narednom mandatu, što je duplo više u odnosu na 2020. godinu i korak naprijed. Međutim, potrebno je dodatno unaprijediti političku zastupljenost žena u donošenju odluka”, kazala je Luque.
S obzirom na sve veći otpor prema principima rodne ravnopravnosti širom Zapadnog Balkana i dalje, govorila je i o ključnim prioritetima za rješavanje ovih izazova.
“Uprkos globalnom napretku, nijedna zemlja nije u potpunosti postigla rodnu ravnopravnost, a krize poput klimatskih katastrofa i pandemija pogoršavaju postojeće nejednakosti. Sve veći otpor prema rodnoj ravnopravnosti duboko je zabrinjavajući, jer prijeti poništavanju ključnog napretka. Da bismo to riješili, moramo ojačati pravne okvire i zagovarati usvajanje i provedbu zakona koji se bave rodno zasnovanim nasiljem i diskriminacijom. Neophodno je izgraditi široke koalicije koje uključuju vlade, organizacije civilnog društva i privatni sektor kako bi se unaprijedila rodna ravnopravnost, jer to koristi ne samo ženama, već i društvu u cjelini”, pojasnila je Luque.
Također, smatra da se moramo fokusirati na podizanje javne svijesti, izazivanje štetnih stereotipa i promicanje rodne ravnopravnosti kroz obrazovanje, angažirajući muškarce i dječake kao dio pozitivne promjene koju svi želimo vidjeti.
“Regionalna i međunarodna saradnja su ključne za borbu protiv otpora prema principima rodne ravnopravnosti, kao i dijeljenje najboljih praksi, uz osiguravanje dostupnih resursa za podršku osnaživanju žena, djevojaka i djevojčica širom regije”, kazala je Luque.
Približava se i obilježavanje 30. godišnjice Pekinške platforme za akciju, a Luque je istakla da ona ostaje najvizionarskija agenda za unapređenje prava žena i njihovo osnaživanje.
“Bosna i Hercegovina, uprkos tome što je bila usred rata, je putem najmanje delegacije od svih zemalja osigurala da se glasovi žena koje su tada živjele u okolnostima sukoba čuju tokom Četvrte svjetske konferencije o ženama 1995. godine. Dvanaest područja od ključne važnosti identificiranih u platformi, uključujući siromaštvo, obrazovanje, zdravlje, nasilje i učešće u donošenju odluka, ali i žene u sukobu i žene u medijima, i dalje služe kao značajna mapa puta za postizanje rodne ravnopravnosti. Dok se osvrćemo na postignuti napredak, također naglašavamo potrebu za kontinuiranim naporima za integraciju rodne ravnopravnosti, posebno u osiguravanju slobode od nasilja i unapređenju političke zastupljenosti”, pojasnila je Luque.
Smatra da je proces Peking +30 u Bosni i Hercegovini bio temeljni napor za procjenu napretka, rješavanje tekućih izazova i postavljanje prioriteta za postizanje rodne ravnopravnosti i osnaživanje žena.
“Pregled je istaknuo ključna područja gdje je potrebno više raditi kako bi se postigla prava rodna ravnopravnost. Jedno značajno postignuće je kontinuirana provedba Gender akcionog plana, koji je unaprijedio integraciju principa rodne ravnopravnosti, s povećanim budžetskim izdvajanjima za zapošljavanje žena i socijalna prava. Usvajanje Četvrtog gender akcionog plana dodatno jača posvećenost Bosne i Hercegovine sistemskoj rodnoj ravnopravnosti, podržanoj od strane Agencije za ravnopravnost spolova BiH i drugih institucionalnih mehanizama”, rekla je Luque.
Međutim, izazovi ostaju.
“Inkluzivni razvoj i dostojanstven rad su ključni za osiguravanje jednakih ekonomskih mogućnosti za sve, rješavanje siromaštva i nejednakosti koje nesrazmjerno pogađaju žene i djevojke. Pristup zdravstvenoj zaštiti, obrazovanju i socijalnim uslugama ključan je za poboljšanje kvaliteta njihovog života, pomažući ženama i njihovim porodicama da se izvuku iz siromaštva. Sloboda od nasilja je temeljno ljudsko pravo. Pekinška platforma poziva na eliminaciju svih oblika nasilja nad ženama i djevojkama. Na Zapadnom Balkanu potrebni su jači pravni okviri i usluge podrške kako bi se žene zaštitile, a počinitelji odgovarali”, poručila je Luque.
Mišljenja je da je puno učešće žena u donošenju odluka ključno za postizanje rodne ravnopravnosti.
“Promoviranje liderstva žena u političkim, ekonomskim i društvenim sferama je ključno za izgradnju inkluzivnijih i pravednijih društava. Na kraju, poticanje mira i stabilnosti je ključno za održivi razvoj i rodnu ravnopravnost na Zapadnom Balkanu. Rješavanje osnovnih uzroka sukoba i promicanje društvene kohezije stvorit će okruženje u kojem žene i djevojke zaista mogu napredovati”, naglasila je Luque.
Svim zagovornicima i zagovornicama rodne ravnopravnosti izrazila je najdublje poštovanje za neumornu posvećenost navodeći da njihov rad oblikuje politike, podiže svijest i donosi stvarne promjene za žene, djevojke i djevojčice.
“Potičem vas da nastavite, jer je vaš utjecaj dubok i značajan. Preživjelima nasilja želim poručiti: UN Women čvrsto stoji uz vas. Posvećeni smo osiguravanju da imate pristup zaštiti, resursima i podršci koju zaslužujete. Adolescenticama poručujem: ‘Vi ste sadašnjost i budućnost, a vaš potencijal nema granica’. UN Women je posvećen stvaranju bolje, sigurnije i ravnopravnije budućnosti za vas. Svim ženama u Bosni i Hercegovini i širom naše regije: ‘Vi ste pokretačka snaga napretka. Nastavite ići naprijed, jer vaši napori oblikuju bolji svijet za buduće generacije'”, zaključila je Luque.