Dok je Zelenski svoje obraćanje nakon sastanka započeo najnovijim ruskim napadima i stradanjem ljudi u Ukrajini, Vučić je težište stavio na ekonomsku saradnju, evropske integracije i obnovu zemlje nakon rata, izbjegavajući da direktno govori o Rusiji i Vladimiru Putinu.
Čini se da je svoje izlaganje i odgovore na novinarska pitanja pripremio imajući u vidu da će ga Moskva pomno pratiti.
To je bilo posebno primjetno kada je novinarka iz Ukrajine Vučiću postavila direktno pitanje o tome “zašto Putin nastavlja svoju agresiju i rat”, da li vidi bilo kakve signale da je ruski predsjednik spreman za stvarne mirovne pregovore i da li se na Putina može nekako utjecati.
Vučić ni tada u odgovoru nije spomenuo Putina.
Umjesto procjene namjera ruskog predsjednika, rekao je da ne može predvidjeti kada će rat biti završen i da se narod Srbije nada da će se to dogoditi što prije.
– Bojim se da ćemo imati još jednu tešku zimu“ rekao je Vučić, dodajući da nema konkretne činjenice na osnovu kojih bi mogao zaključiti da će se rat brzo završiti.
Zelenski počeo od ruskih napada, Vučić se na njih nije osvrnuo
Kontrast je bio vidljiv već na početku obraćanja dvojice predsjednika.
Zelenski je najprije zahvalio Vučiću i Srbiji na podršci ukrajinskom narodu, nezavisnosti i teritorijalnom integritetu, a zatim gotovo odmah prešao na ono što se tokom prethodne noći dogodilo u njegovoj zemlji.
Govorio je o novom ruskom napadu balističkim projektilima i dronovima, navodeći da su mete bile energetska infrastruktura i željeznička mreža. Prema podacima koje je iznio, u napadima tokom prethodna 24 sata poginulo je 13 ljudi, 77 je povrijeđeno, a pogođeno je 12 regija.
– Zaista je to užasna tragedija ruske agresije protiv nezavisne Ukrajine, rekao je Zelenski.
Zelenski se zahvalio Srbiji na pomoći i podršci, kao i na dogovorenom novom paketu humanitarne pomoći.
Vučić se, međutim, tokom svog izlaganja nije detaljnije osvrnuo na napade o kojima je njegov gost upravo govorio. Nije osudio konkretne ruske udare niti ih povezao s Putinom, već je kasnije, odgovarajući na novinarska pitanja, ostao pri općoj poruci da se nada prestanku ubijanja.
Vučić jasno povukao liniju kod vojne saradnje
Ako je prema Rusiji birao veoma oprezne formulacije, Vučić je bio mnogo direktniji kada je trebalo govoriti o mogućoj vojnoj saradnji Beograda i Kijeva.
– Mi nismo razgovarali o bilo kakvoj vojnoj saradnji danas, ni u današnje vreme. Šta će biti kada se rat završi, to je druga stvar, rekao je predsjednik Srbije.
I kada je govorio o ljudskim žrtvama, ostao je na formulaciji koja ne određuje odgovornost jedne strane.
– Što se tiče ubijanja, ja se nadam da će ubijanje prestati, kazao je.
Umjesto rata – EU kao “dominantna tema”
Vučić je zatim otkrio šta je, iz njegove perspektive, bila jedna od ključnih tema dugih razgovora sa Zelenskim – članstvo Srbije i Ukrajine u Evropskoj uniji.
Rekao je da razumije želju Ukrajine da što prije otvori sve pregovaračke klastere i ubrzano postane članica EU, ali je istovremeno pokazao veliki skepticizam kada je riječ o brzom prijemu novih država.
– Kao politički veteran, ne vidim u ovom trenutku mogućnost, prije svega za Srbiju, da uskoro postane članica EU, iz brojnih političkih razloga, rekao je Vučić.
Dodao je da ne očekuje ni da će sve evropske države biti blagonaklone prema ubrzanom prijemu Ukrajine.
Vučić je, međutim, naglasio da Srbija neće praviti probleme Ukrajini na njenom evropskom putu.
Teritorijalni integritet – poruka koju je Vučić ponovio
Vučić je ponovio i jednu od ključnih pozicija Srbije od početka rata – podršku teritorijalnom integritetu Ukrajine.
Naglasio je da je ta podrška uzajamna, imajući u vidu da Ukrajina ne priznaje nezavisnost Kosova.
Za Beograd je upravo taj princip godinama predstavljao osnovu na kojoj podržava teritorijalni integritet Ukrajine, istovremeno odbijajući da se priključi sankcijama Rusiji.
Trgovina i obnova kao sigurniji teren
Mnogo detaljniji Vučić je bio kada je govorio o ekonomskim odnosima.
Naveo je da je trgovinska razmjena Srbije i Ukrajine prošle godine dostigla oko 450 miliona dolara, dok je samo u prvih šest mjeseci ove godine iznosila približno 321 milion dolara.
Govorio je o uvozu rude željeza, soje, sojine sačme i sjemena lana iz Ukrajine, kao i o srbijanskom izvozu sadnica, sjemena suncokreta i dječije hrane.
Razgovaralo se i o infrastrukturnim projektima i mogućem angažiranju ukrajinskih kompanija u Srbiji.
Vučić je podsjetio i na obećanje da će Srbija pomoći obnovu jednog manjeg ukrajinskog grada teško pogođenog tokom rata.
– Dosta ćemo uložiti u to i verujem da će ukrajinski narod cijeniti ovakvu podršku srpskog naroda, rekao je.
Šta je s fabrikom dronova?
Na samom kraju konferencije otvorena je još jedna osjetljiva tema.
Novinar njemačkog Frankfurter Allgemeine Zeitunga Michael Martens dobio je odgovor od Vučića o mogućnosti saradnje Srbije i Ukrajine u proizvodnji dronova, nakon ranijih navoda o mogućem otvaranju zajedničke fabrike u Srbiji.
Vučić je i tu napravio jasnu distancu od ideje o srbijansko-ukrajinskom vojnom projektu.
Rekao je da Srbija ima dogovor o fabrici s Izraelom, čiji je početak izgradnje najavio za septembar, dok je za Ukrajinu konstatirao da ona svoje dronove već veoma dobro proizvodi.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.