Region

Šta izaziva misteriozni smrad u Zagrebu?

Građani iz brojnih dijelova Zagreba već se drugi dan žale na intenzivan neugodan miris koji se širi zrakom, no zasad nitko sa sigurnošću ne zna odakle dolazi. Miris podsjeća na trulež i kanalizaciju, primjećuju svi, a najintenzivnije se osjeti u kvartovima na istoku Zagreba.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Neki su govorili i da ih miris asocira na smrad izmeta ili gnojiva. Neki su nagađali i da možda dolazi s Jakušveca, od biootpada… Pojavljuju se razne teorije, no iz Grada za sada ne nude nikakav odgovor, piše Index.

Iz Grada Zagreba jutros su poručili kako nemaju informacija o tome odakle bi mogao dolaziti smrad, a zamjenica gradonačelnika Danijela Dolenec naknadno je za Radio Sljeme potvrdila kako su kontaktirali gradske tvrtke kako bi provjerili o čemu je riječ. 

Odakle dolazi smrad?

Dolenec je poručila kako treba pričekati informacije DHMZ-a, Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” i DIRH-a kako bi mogli doći do konkretnijeg zaključka, no kada smo se mi obratili Štamparu, stigao nam je odgovor koji ukazuje na to da se tim pitanjem nisu pretjerano ni bavili.

“Nastavni zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” nije upoznat s informacijama i pritužbama građana o pojavi intenzivnog neugodnog mirisa koji se tijekom jučerašnjeg poslijepodneva i večeri osjećao u više dijelova Zagreba”, poručili su kratko za Index.

Zrak je, prema podacima Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”, danas bio onečišćen. Najgora kvaliteta zraka zabilježena je upravo na području Maksimira, gdje je do 16 sati u zraku izmjereno 118.3 µg/m3 dušikovog dioksida, spoja koji nastaje tijekom sagorijevanja goriva pa je prisutan u svim većim gradovima u kojima je promet gušći.

Loša kvaliteta zraka

Kvaliteta zraka zbog dušikovog dioksida ocijenjena je lošom i na mjernim postajama u centru grada, na Trešnjevci, Črnomercu, Vrbanima i kod Jadranskog mosta, a ranije tijekom dana u Kozari Boku najgore je bilo zbog ozona, kojeg je izmjereno gotovo dvostruko više od ciljne granice.

Index je poslao upit DHMZ-u kako bismo doznali jesu li ovi podaci povezani sa smradom koji se osjeti, no njihov odgovor i dalje čekamo. Neki su posumnjali da je za smrad odgovoran Centralni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda u Zagrebu (CUPOVZ), zbog plinova koji se stvaraju tijekom razgradnje kanalizacije i otpadnih voda, a koji bi u slučaju povišene koncentracije mogli biti uzročnici.

Plinovi iz CUPOVZ-a?

Konkretnije, radi se o sumporovodiku (H₂S), amonijaku i merkaptanu, koji se svakodnevno mjere na više lokacija u krugu CUPOVZ-a kako bi se pratila eventualna onečišćenja zraka, a koji mirisom podsjećaju upravo na trulež koju osjećaju građani po Zagrebu.

Zbog toga smo od Zagrebačkog holdinga tražili podatke jučerašnjih mjerenja, kao i informaciju je li od jučer došlo do bilo kakvih poteškoća u radu. Njihov odgovor, kao i ostale, objavit ćemo po primitku.

Neki krive i Agroproteinku

Ni ekološke udruge koje smo kontaktirali u Zagrebu ne znaju što se događa. Dapače, ne znaju ni odakle bi taj miris uopće mogao dolaziti. Prema dojavama čitatelja s istoka Zagreba, među mogućim krivcima spominjala se i tvrtka Agroproteinka ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića Radmana.

Ta tvrtka zadužena je za preradu biorazgradivog otpada pa su neki posumnjali da mirisi dolaze upravo iz njihovog pogona na Strojarskoj cesti u Sesvetskom Kraljevcu, no oni su to promptno demantirali za Index.

“S obzirom na ogroman prostor na kojem se osjete neugodni mirisi te činjenicu da redovito ulažemo u najmodernije tehnologije kojima se smanjuje mogućnost pojave neugodnih mirisa i u krugu pogona, Agroproteinka d.d. nema nikakve povezanosti s ovim događajem”, poručili su iz tvrtke.

Kriv je bloking zraka?

Naposljetku, dok se čekaju konkretne informacije, klimatolog Branko Grisogono ponudio je objašnjenje za mogući uzrok smrada posljednja dva dana. Grisogono je u razgovoru za Jutarnji list objasnio kako se smrad osjeća zbog dugotrajnog blockinga, tj. svojevrsnog začepljenja u strujanju zraka koje pogoduje zadržavanju i nakupljanju onečišćenja pri tlu.

“Imamo sve više velikih automobila, proizvodimo sve više i više otpada, a nemamo infrastrukturu koja bi to pratila. Nema dovoljno političke volje da se riješe ključne stvari za nove generacije”, poručio je.