Istaknuti hrvatski klimatolog, akademik Mirko Orlić s zagrebačkog PMF-a, rekao je u razgovoru za RTL kako su znanstvenici ovakav razvoj događaja najavili još prije čitavog desetljeća te da trenutne prilike nisu nikakva nepredvidiva elementarna nepogoda, nego direktna posjedica globalnih klimatskih promjena.
Premda javnost stječe dojam da su ovi toplinski valovi stigli iznenada i s nikad viđenim intenzitetom, umirovljeni profesor naglašava da su računalni modeli odavno predvidjeli upravo ovakav scenarij.
“Kad je riječ o toplinskim valovima, za naš dio Europe bilo je jasno da će oni postajati intenzivniji, da će postajati dulji i češći”, objasnio je.
Zbog toga znanstvenici povlače jasnu granicu između svakodnevnih vremenskih prognoza i dugoročnih klimatskih trendova. Za razliku od potresa koje je nemoguće predvidjeti, kretanje klime se dade vrlo precizno izračunati.
“Ovo su stvari o kojima se govorilo. Ne, doduše, u smislu da će 29. lipnja u toliko sati biti toliko i toliko stupnjeva, to ne možete napraviti. Ali možete u statističkom smislu reći i godinama i desetljećima unaprijed što će se zbivati”, rekao je Orlić.
-Uzrok trenutačnog dugotrajnog prženja leži u specifičnom rasporedu zračnih struja na velikim visinama. Taj se atmosferski fenomen u znanosti opisuje nazivom “omega” jer oblik vjetrova u tom trenutku podsjeća na istoimeno grčko slovo, stvarajući neku vrstu neprobojne barijere koja tjednima zadržava užareni zrak iznad istog geografskog područja.
Znanstvenik je to slikovito predočio ponašanjem morskih sila. “Kad se val približi obali, on počinje rasti i onda se lomi. Imate surfere koji jašu na njemu”, objasnio je.
Taj se atmosferski lom ovaj put sručio na središnje dijelove Europe, zbog čega su Poljska, Njemačka i Češka prve probile granicu od 40 stupnjeva, dok su naši krajevi u prvom valu prošli s nešto blažim temperaturama. Pokretač cijelog procesa je ubrzano zagrijavanje Arktika koje remeti uobičajene temperaturne razlike na Zemlji i stvara anomalije. To se već odražava na naš stil života, od neprestanog rada klima-uređaja do nužnosti da se prilagodi satnica za radnike na otvorenome.
“Treba ljude koji rade na otvorenom štedjeti. To je nemoguće raditi na takvim uvjetima, jer pazite, ove temperature o kojima mi tu govorimo su temperature u hladu”, upozorio je Orlić.
Hrvatska će se stoga morati prilagoditi novoj realnosti kroz drukčiju gradnju i izolaciju objekata, ali i kroz potencijalno uvođenje popodnevnog odmora, odnosno sieste, kakva već postoji na ostatku Sredozemlja.
Dodatan pritisak na zdravlje ljudi čine i takozvane tropske noći, tokom kojih se zrak ne spušta ispod 20 stupnjeva. To je posebno izraženo u priobalnim gradovima jer more akumulira golemu toplinu koju noću isijava natrag u atmosferu, čime se onemogućuje prirodno rashlađivanje i odmor ljudskog organizma.
No, problem nije samo na kopnu; stručnjaci sve češće bilježe i toplinske valove u samom moru, što ozbiljno ugrožava podvodni biljni i životinjski svijet. Lipanjske temperature Jadrana od 26 ili 27 stupnjeva pokazuju radikalan odmak od nekadašnjih prosjeka.
“Pazite, prije 30-40 godina normalna ljetna temperatura je imala maksimum u kolovozu i bila je 25 stupnjeva. Mi sad u lipnju mjerimo do 27”, naglasio je.
Te promjene već sada uzrokuju masovno cvjetanje mora, ugrožavaju koraljne grebene i tjeraju južne riblje vrste da se u potrazi za hladnijom vodom sele prema sjevernom Jadranu.
Zimi pljuskovi, a ljeti suša
Kao glavne alate u borbi protiv ovih promjena Orlić ističe hitno rezanje emisije štetnih plinova i brzu prilagodbu infrastrukture. Posebno je apostrofirao pitanje upravljanja vodnim resursima, što bi mogao postati idući veliki izazov za našu zemlju.
“Jedna stvar koja će biti jako važna za Hrvatsku za sada ne vidi. Mi smo zemlja koja nema problema s vodom. Sve projekcije koje sam vidio kažu da ćemo mi i dalje imati oborine u Hrvatskoj. To je dobra vijest. Nećemo ostati bez vode, ali oborine ćemo imati uglavnom zimi i u sjevernom – sjeverozapadnom dijelu Hrvatske. A što to znači? Oborina će biti intenzivna. Vidjeli ste pljuskove. I onda ljudi imaju prve impulse da se riješe te vode. Nećemo se smjeti rješavati te vode. Morat ćemo je sačuvati, ne puštati u more da bi je mogli koristiti u onim dijelovima godine kad nema oborine i u onim dijelovima zemlje gdje nema vode”, zaključio je Orlić.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.