More se prelilo i poplavilo niz obalnih gradova, a najteže je bilo u Šibeniku, Trogiru i Kaštelima, gdje su tijekom noći podignute brane. Ovu situaciju za HRT je komentirao atmosferski fizičar prof. dr. sc. Branko Grisogono, koji upozorava da će ovakve pojave biti sve češće i intenzivnije.
Ekstremi postaju sve češći
Profesor Grisogono ističe kako plimni valovi nisu nova pojava, ali su zbog klimatskih promjena sve učestaliji i snažniji. “Plimnih valova bilo je i prije, ali oni su sada češći i žešći zbog globalnih, a i regionalnih klimatskih promjena. I to će biti tako i dalje”, rekao je.
Pojasnio je kako se mijenja klimatološka, odnosno statistička raspodjela vremenskih prilika. “Imamo sve više takvih ekstrema. To je povezano sa statističkim raspodjelama koje postaju ‘šiljatije’ i imaju takozvane ‘teške repove’, odnosno sklone su ekstremima. Toga će, nažalost, biti sve više”, objasnio je Grisogono.
Uzroci sve jačih plimnih valova
Grisogono navodi da je riječ o zbrajanju nekoliko učinaka. “Jedan je sporo, ali ipak intenzivno i ubrzano podizanje srednje razine mora, a to znači i Jadrana. Drugi je to što Jadran postaje sve topliji, a to onda intenzivira mezoskalne ciklone. To su manje ciklone što idu uglavnom od Genove, pa se onda često presele u Jadran ili stvore takozvanu svoju ‘jadransku ciklonu’, koja onda ima jako dobru podlogu – toplo more, dovoljno visoko i onda dođe do zbrajanja tih efekata. Dakle, zagrijavanje i atmosfere i mora”, istaknuo je.
Osvrnuo se i na tvrdnje nekih stručnjaka o promjeni odnosa u rotaciji Zemlje i Mjeseca, kazavši da su to spori i mali procesi. “Uvijek je postojalo i postoji to sporo kolebanje, međutim, to su relativno spori i mali procesi koji ne djeluju na ovim vremenskim skalama”, rekao je, dodavši da je riječ o tercijarnim efektima koji su mjerljivi tek u sitnim dijelovima sekunde.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.