Govoreći na svečanom otvorenju cjelovito obnovljene zgrade Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine RH, Plenković je zahvalio svima koji su sudjelovali u obnovi Zagreba, Banovine i drugih područja pogođenih potresima u ožujku i prosincu 2020. godine.
Od ukupno 5,3 milijarde eura, oko 3,15 milijardi odnosi se na zagrebački potres, a 2,15 milijardi eura na petrinjski potres, navodi Hina.
Milijarda eura korištena je iz Fonda solidarnosti Europske unije, oko dvije milijarde eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a po milijardu eura godišnje osigurava se iz državnog proračuna, rekao je hrvatski premijer.
„To su ogromni novci za pribaviti jer tih novaca inicijalno nije ni bilo”, poručio je.
Naglasio je da je obnova zahtijevala velik angažman ministarstava i drugih institucija, čiji su se zaposlenici, uz redovite poslove, morali baviti i projektima građevinske obnove.
Plenković je ocijenio da je obnova u javnosti s vremenom izgubila vidljivost, postala rutinski proces, iako je riječ o procesu koji je građevinski i financijski zahtjevan.
Naglasio je kako Zagreb danas ima praktički obnovljene sve bolnice, gotovo sve fakultete, osnovne i srednje škole, javne zgrade, sakralnu baštinu, “a ista stvar je i izvan Zagreba”.
Dodao je da je neposredno nakon potresa postojalo očekivanje da će obnova biti provedena brzo „kao da je došao onaj mali Sport Billy, uzeo super-sack, napravio štapić i sad se sve obnovilo”.
„Zaboravili smo da to traje, vrijeme je tu ključan faktor”, kazao je Plenković.
Naglasio je da je obnova obuhvatila veliki broj zgrada, škole, fakultete, institute, crkve, bolnice, javne zgrade, sudove, ministarstva, palače, muzeje….
Ocijenio je da će obnova trajati još tri do četiri godine, poručivši da će Vlada nastaviti obnavljati i Zagreb i Banovinu.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.