Region

Plenković: Evropski put BiH ostaje prioritet Hrvatske, insistiramo na ravnopravnosti Hrvata

Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je da evropski put Bosne i Hercegovine, kao i položaj Hrvata u toj zemlji, ostaju trajni prioriteti hrvatske vanjske politike.

FOTO: HAZIM ALJOVIĆ
FOTO: HAZIM ALJOVIĆ

Predstavljajući godišnji izvještaj o radu Vlade pred Hrvatskim saborom, naglasio je da Zagreb podržava proširenje Evropske unije, ali uz ispunjavanje svih kriterija za članstvo.

„Zalažemo se za proširenje Evropske unije, ali i ispunjavanje kriterija država kandidata“, poručio je Plenković, prenosi Hina.

Hrvatski premijer posebno se osvrnuo na Bosnu i Hercegovinu, ističući važnost njenog napredovanja prema članstvu u EU, ali i političkog položaja hrvatskog naroda.

Naglasio je značaj ravnopravnosti Hrvata u BiH i njihovog legitimnog političkog predstavljanja, što je jedno od pitanja na kojima hrvatska Vlada kontinuirano insistira.

Plenković je govorio i o projektima koje Hrvatska podržava u Bosni i Hercegovini, posebno u oblasti obrazovanja, kulture i zdravstva.

Među njima je izdvojio izgradnju Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru, rad Sveučilišta u Mostaru i Kliničkog bolničkog centra Mostar.

Naglasio je da Sveučilište u Mostaru ima poseban značaj kao univerzitet izvan Hrvatske na kojem se nastava izvodi na hrvatskom jeziku, dok zdravstvene usluge mostarskog bolničkog centra koristi stanovništvo šire regije.

Pozdravio je i izbor Darijane Filipović u Predsjedništvo BiH, ocijenivši da bi njen izbor mogao doprinijeti skladnijem funkcionisanju institucija i ravnopravnosti tri konstitutivna naroda.

Govoreći o evropskoj politici, Plenković je ponovio da Hrvatska podržava proširenje Evropske unije na države kandidatkinje, uz poštovanje propisanih kriterija.

Među zemljama koje imaju kandidatski status nalaze se Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija, Albanija, Sjeverna Makedonija, Turska, Ukrajina, Moldavija i Gruzija.

Plenković je ponovio i podršku Ukrajini, naglasivši da Hrvatska podržava tu zemlju od početka ruske agresije.

Hrvatski premijer predstavio je i planove daljnjeg jačanja odbrambenih kapaciteta.

Hrvatska trenutno za odbranu izdvaja 2,06 posto bruto domaćeg proizvoda, a planirano je povećanje na tri posto do 2030. godine te na pet posto do 2035. godine, uključujući ulaganja povezana s odbranom.

Kao dio modernizacije oružanih snaga naveo je nabavku borbenih aviona Rafale, helikoptera Black Hawk, bespilotnih letjelica Bayraktar te borbenih vozila Bradley i Patria.

U toku su i nabavke tenkova Leopard 2A8, raketnih sistema HIMARS i Chunmoo, haubica Caesar i sistema za odbranu od bespilotnih letjelica. Najavljena je i nabavka dvije višenamjenske korvete za hrvatsku ratnu mornaricu.

Plenković je istakao i povećanje finansijske podrške Hrvatima izvan Hrvatske, navodeći da je godišnji budžet za te namjene povećan sa 16 na 203 miliona eura.