Region

Larnaka se pridružuje Leuvenu i Nikšiću kao Evropska prijestolnica kulture 2030.

Grad Larnaka je jučer preporučen da postane Evropska prijestolnica kulture 2030. na Kipru. Grad će se pridružiti Leuvenu u Belgiji i Nikšiću u Crnoj Gori kao Evropskim prijestolnicama kulture koje su ove godine najavljene, saopćeno je danas iz Evropske komisije.

FOTO: ANADOLIJA
FOTO: ANADOLIJA
AA

Evropska komisija može dodijeliti svakoj Evropskoj prijestolnici kulture nagradu od 1,5 miliona eura, finansiranu u okviru programa Kreativna Evropa, kao priznanje za kvalitet njihovog pripremnog procesa. Prilikom dobijanja ove titule, gradovi imaju koristi od trajnog i pozitivnog uticaja, privlače turizam, a kulturni događaji podstiču investicije i socijalnu inkluziju, što je dokazano nedavnom evaluacijom EU.

Inicijativa donosi trajan i pozitivan uticaj, od podsticanja turizma i kulturne ponude do podsticanja investicija i socijalne inkluzije. Između 2013. i 2022. godine, gradovi domaćini su u prosjeku organizovali 1.000 do 1.200 kulturnih aktivnosti godišnje, privlačeći 38,5 miliona ljudi. Broj posjetilaca se u odabranim gradovima povećao u prosjeku za 30-40%.

Komesar za međugeneracijsku pravednost, mlade, kulturu i sport, Glenn Micallef, izjavio je: „Čestitamo Larnaki što je preporučena za Evropsku prijestolnicu kulture 2030. na Kipru. Larnakino slavlje antropije – naših dubokih i zajedničkih ljudskih vrijednosti – najbolja je moguća poruka koju treba poslati Evropi u ovim teškim vremenima. Prilikom predstavljanja vlastite vizije, Larnaka odlučuje slaviti ono što zaista čini evropsku kulturu i vrijednosti onim što jesu: našu zajedničku ljudsku prirodu.“

Larnaka je drugi grad u zemlji koji je nosio tu titulu nakon Pafosa 2017. godine. Kako bi se suprotstavio tekućim globalnim krizama, kulturni program Larnake ima za cilj da vrati fokus na ‘antropiju’ – temeljni princip ljudskog bića – kao zajedničku osnovu. Stoga, kroz istraživanje ‘zajedničke osnove’ u svim njenim oblicima, bilo fizičkim, mentalnim ili emocionalnim, grad želi da podstakne zajedništvo, ranjivost i brigu.

Gradovi kandidati moraju predstaviti kulturni program sa snažnom evropskom dimenzijom, uključiti lokalne zajednice, privući posjetioce iz cijele Evrope i pokazati i trajan utjecaj i sposobnost da postignu rezultate.

Rođene 1985. godine iz ideje tadašnje grčke ministrice kulture Meline Mercouri, Evropske prijestolnice kulture izrasle su u jedan od najambicioznijih kulturnih projekata u Evropi. Pružaju priliku za slavljenje raznolikosti, angažiranje zajednica i promociju lokalnog i regionalnog razvoja prije, tokom i nakon godine titule.