Kako je izjavio, glavna zabrinutost je da je mandat odbora preširok i da bi mogao potkopati međunarodni poredak zasnovan na Povelji Ujedinjenih nacija.
Međunarodni poredak, u kojem su Ujedinjene nacije igrale centralnu ulogu, služio je Sloveniji, cijeloj Evropi i šire, tako da smo decenijama živjeli u miru, naglasio je.
Dodao je da bi u okviru užeg mandata, koji bi regulisao poslijeratnu obnovu Gaze i možda Zapadne obale, Slovenija prihvatila učešće u odboru.
Najavio je da sutra neće prisustvovati potpisivanju osnivačke povelje odbora u Davosu, već da će se umjesto toga uveče u Briselu sastati s liderima drugih članica Evropske unije, s kojima će tražiti zajednički odgovor na Trumpove težnje za Grenlandom.
Kasno u petak, Bijela kuća je objavila formiranje Odbora za mir uz odobrenje Nacionalnog komiteta za upravljanje Gazom, jednog od četiri tijela imenovana za upravljanje prelaznom fazom u enklavi.
Osnivanje odbora poklopilo se s pokretanjem druge faze sporazuma o prekidu vatre, kojim je zaustavljen izraelski rat u Gazi, u kojem je od oktobra 2023. godine ubijeno više od 71.000 ljudi, a više od 171.000 je povrijeđeno.
Inicijativa je dio plana od 20 tačaka koji je predložio Trump, a usvojilo Vijeće sigurnosti UN-a Rezolucijom 2803 u novembru 2025. godine.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.