Neki od sindikata najavili su da će početi prikupljati potpise za naknadni zakonodavni referendum o mirovinskoj reformi.
Zastupnici u Državnom zboru podržali su izmjenu Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju s 49 glasova za i jednim protiv. Prisutno je bilo 79 zastupnika.
Državni zbor izglasao je zakon glasovima Pokreta Sloboda, Ljevice i SD-a. Zakon su podržali i neovisna zastupnica Mojca Šetinc Pašek te neovisni zastupnici iz Demokratske stranke Eva Irgl i Tine Novak. Protiv je bio samo neovisni zastupnik Miha Kordiš. Suzdržano je bilo 21 zastupnik SDS-a, pet zastupnika NSi-ja, zastupnici manjine i neovisni zastupnik Dejan Kaloh.
Izmjena povećava potrebnu dob za odlazak u mirovinu za tri mjeseca godišnje od 2028., a od 2035. iznosit će 62 godine za one s 40 godina mirovinskog staža i 67 godina za one s najmanje 15 godina mirovinskog staža.
Predviđene su neke iznimke, ali se zadržava i uvjet od 40 godina staža. Povećava se postotak procjene za izračun mirovine, koji će za 40 godina staža iznositi 70 posto, a bit će ga moguće dodatno povećati radom nakon 40 godina. Istovremeno, referentno razdoblje za izračun mirovinske osnovice produžuje se s najboljih 24 godine na 40 godina, s tim da se odbija pet najgorih godina.
Mijenja se i način usklađivanja mirovina, koje su se prije usklađivale prema omjeru 60 posto rasta prosječne bruto plaće i 40 posto inflacije. Tijekom sljedećih deset godina mirovine će se usklađivati u omjeru 50 posto rasta prosječne bruto plaće i 50 posto inflacije, a zatim će se postupno do 2045. omjer pomicati na 80 posto inflacije i 20 posto rasta prosječne bruto plaće.
Izmjena u ovaj zakon uvodi i odredbe o godišnjem dodatku, koji će umirovljenici primati prema progresivnoj skali, te uvodi pravo na zimski dodatak, koji će se ove godine isplaćivati u jedinstvenom iznosu za sve umirovljenike.
Opozicija je prije jučerašnje sjednice podnijela nekoliko amandmana na amandman koji se odnose na način usklađivanja mirovina, zimski dodatak i neka druga rješenja, ali ih Državni zbor nije usvojio.
U raspravi su zastupnici koalicije istaknuli važnost socijalnog dijaloga u kojem su promjene pripremljene. Po njihovom mišljenju, one su nužne zbog promjena u društvu. Kao ključne ciljeve reforme naveli su pristojne mirovine, održivost mirovinskog fonda i solidarnost, a pozdravili su i postupno uvođenje promjena.
Opozicija je, međutim, pozdravila povećanje postotka procjene i povećanje udovičkih, obiteljskih i invalidskih mirovina, ali je istaknula tzv. sitni tisak. Po njihovom mišljenju, neke od promjena donose daljnje pogoršanje položaja umirovljenika.
Također su istaknuli neispunjenu koalicijsku obvezu da će se mirovine podići iznad praga siromaštva. Prema nekima, element solidarnosti u zakonskim odredbama prevladao je na štetu pravde, posebno prema onima koji su radili 40 godina i blizu su praga siromaštva.
Reformu ugrožava i mogućnost referenduma, koji najavljuju neki sindikati i organizacije civilnog društva, jer po njihovom mišljenju predviđa kasniji odlazak u mirovinu, nepravedan izračun mirovina i smanjenje vrijednosti mirovina.
Iako su prijedlog podržali i predstavnici nekoliko organizacija koje su također sudjelovale u socijalnom dijalogu na odboru Državnog zbora, neki zastupnici ujedinjeni u Radničkoj koaliciji izrazili su oštro protivljenje i najavili početak prikupljanja potpisa za referendum ako se usvoji.
Radnička koalicija, koja okuplja više od 25 sindikata i organizacija civilnog društva, smatra da su predložene promjene “značajno štetne za radnike i umirovljenike”. Upozorili su na odlazak u mirovinu, za koji smatraju da je kasniji, nepravedan izračun mirovina i snižavanje vrijednosti mirovina.
Fiskalno vijeće također upozorava da će se neke od mjera u prijedlogu koje negativno utječu na održivost javnih financija provesti odmah, dok će se one koje su pozitivne za javnu blagajnu provesti tek s odgodom. Vijeće je najavilo da će ponovno procijeniti mirovinsku reformu.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.