Uslijedile su oštre reakcije stručne i nevladine javnosti. Direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara dr Petra Zdravković upozorava na moguće posljedice kršenja međunarodnih obaveza, te kaže da bi brisanje Kotora sa Liste svjetske baštine značilo institucionalno priznanje da država nije sposobna ili voljna da zaštiti sopstvene vrijednosti od izuzetnog univerzalnog značaja.
Ni nevladin sektor na ovu ideju ne gleda blagonaklono, pa direktorica NVO Green Home Azra Vuković za RTCG poručuje da je i sama rasprava o toj temi – korak unazad te da predstavlja ozbiljan i zabrinjavajući pokazatelj da smo počeli točak razvoja vrtjeti unazad.
Komentarišući izvještaj UNESCO-a kojim se traži moratorijum na gradnju, na području Kotora ali i više bafer zona u tom dijelu primorja, Radunović je juče na press konferenciji ocijenio da će to biti veliki problem, jer se plaši da se to odnosi na gradnju u cijeloj Boki. On je kao ideju iznio da se raspiše referendum za građane Boke i da se oni pitaju da li žele UNESCO ili ne.
Zdravković navodi da se odlukom br. 47 COM 7B.115 UNESCO Komiteta za svjetsku baštinu, usvojene na 47. sjednici (jula 2025. godine), analizira stanje Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora i izražava ozbiljna zabrinutost zbog trajnih nedostataka u sistemu upravljanja, sprovođenju zakonskih mjera i koordinaciji relevantnih institucija Crne Gore.
“Uprkos prepoznatim naporima države članice i nadležnih organa, Komitet konstatuje ograničen napredak u rješavanju preporuka iz prethodnih godina. Komitet odlukom zahtjeva zaustavljanje izdavanje daljih odobrenja na nove građevinske i razvojne projekte unutar Prirodnog i kulturno – istorijskog područja Kotora i njegove zaštićene okoline, dok se ne dovrši integrisani sistem upravljanja i zaštite koji će omogućiti proaktivno planiranje i donošenje odluka u skladu sa međunarodnim obavezama Crne Gore”, kazala je ona.
Država obavezna da implementira preporuke Komiteta
Podsjetila je da je Crna Gora ratifikovala Konvenciju o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine iz 1972. godine, kojom je država članica obavezna da implementira preporuke Komiteta, posebno one koje su usmjerene ka očuvanju vrijednosti upisanih lokaliteta, naročito uvažavajući član 9 Ustava Crne Gore koji propisuje da ratifikovani međunarodni ugovori imaju primat nad domaćim zakonodavstvom.
“Država članica, svakako, zadržava pravo da ne postupi u skladu sa odlukama Komiteta, čime prihvata mogućnost brisanja sa liste svjetske baštine. U kontekstu navedenog želimo da naglasimo sledeće: Međunarodni status određenog kulturnog dobra i preuzete obaveze znače neophodnost primjene međunarodnih i nacionalnih propisa. Crna Gora je ratifikovala set međunarodnih konvencija o zaštiti kulturne baštine i prilagodila nacionalnu legislativu istima. Dakle odluke Komiteta ne nameću nove mehanizme ili pravila, već upućuju upravo na primjenu sopstvenih propisa i opštih načela struke, ukazujući na neuređene mehanizme upravljanja države”, ukazala je Zdravković.
Ovo, kaže naša sagovornica, znači da su mehanizmi upravljanja u rukama Crne Gore, a ne nekog međunarodnog tijela kako se često može čuti, i pitanje je odlučnosti države da ih uredi i sprovede.
“U okviru navedenih odluka, UNESCO Komitet zadržava mogućnost ponovnog upisa Prirodnog i kulturno – istorijskog područja Kotora na Listu ugrožene svjetske baštine, ukoliko se ne preduzmu sistemske i pravovremene mjere. Ova aktivnost predstavlja korak ka brisanju sa liste svjetske baštine”, ističe Zdravković.
Ona napominje da bi eventualno odustajanje Crne Gore od statusa svjetske baštine, bilo kroz nesprovođenje preporuka ili eksplicitnim povlačenjem, nosilo višestruke negativne posljedice, a na prvom mjestu navodi gubitak međunarodnog kredibiliteta.
“Neispunjavanje obaveza prema UNESCO-u i Konvenciji iz 1972. godine narušava ugled Crne Gore kao pouzdane države članice međunarodne zajednice koja dosledno poštuje potpisane ugovore”, kazala je Zdravković.
Navela je i usporavanje procesa pregovora sa Evropskom unijom.
“Tokom pregovaračkog procesa o poglavlju 27 (Životna sredina i klimatske promjene), Evropska komisija iskazuje interesovanje o napretku u očuvanju svjetske prirodne i kulturne baštine prilikom sačinjavanja izvještaja”, istakla je Zdravković.
Pomenula je i da bi se ugrozio kulturni i prirodni identitet.
“Brisanje Kotora sa Liste svjetske baštine značilo bi institucionalno priznanje da država nije sposobna ili voljna da zaštiti sopstvene vrijednosti od izuzetnog univerzalnog značaja”, istakla je ona.
Ističe kao posljedicu i negativan uticaj na turizam i lokalnu ekonomiju.
“UNESCO status doprinosi globalnom prepoznatljivosti i privlači posjetioce visoke kulturne i obrazovne vrijednosti. Gubitak tog statusa direktno bi uticao na smanjenje kulturnog turizma, investicija i fondova.
Slabljenje upravnih i planskih kapaciteta. Ignorisanje preporuka Komiteta ukazuje na nedostatak institucionalnog kapaciteta za razvoj održivih mehanizama zaštite, što bi moglo imati refleksiju i na druge sektore upravljanja javnim dobrima”, istakla je Zdravković.
Pominje i presedan za ostala kulturna dobra.
“Odluka da se ne poštuju međunarodne smjernice može otvoriti prostor za sličan odnos prema drugim lokalitetima kulturne baštine, dodatno urušavajući sistem zaštite u cjelini. U kontekstu navedenog, smatramo da će Crna Gora pristupiti ojačavanju domaćih mehanizama upravljanja, koordinaciji institucija i primjeni već postojećih zakona, čime se afirmiše suverenitet kroz odgovornost i očuvanje sopstvenih vrijednosti, a ne kroz njihovo napuštanje”, zaključuje Zdravković.
Vuković: Zaustaviti stihijsku, neplansku i nelegalnu gradnju
Izjava Slavena Radunovića, zaprepastila je Azru Vuković iz NVO Green home koja smatra to korakom unazad.
“Ne prestaju zaprepašćivati izjave i stavovi koje dobijamo sa najviših adresa u ovoj državi kada je riječ o prostoru, životnoj sredini i daljem razvoju ovog društva. Biti na UNESCO listi prirodne i kulturne baštine je pitanje priznanja globalnog značaja koje potvrđuje univerzalne vrijednosti lokaliteta. Sama ideja o skidanju Kotora sa liste UNESCO baštine, ili pak rasprava na ovu temu, predstavlja ozbiljan i zabrinjavajući pokazatelj da smo počeli točak razvoja vrtjeti unazad”, kategorična je ona.
Vuković kaže da svaka dalja diskusija na ovu temu predstavlja gubljenje vremena, fokusa i energije u jednom potpuno pogrešnom pravcu.
“Umjesto da se energija usmjeri u pronalaženju rješenja za ispunjavanje zahtjeva UNESCO-a i očuvanju ovog vrijednog lokaliteta. Ovako nešto mogu da predlože samo oni kojima je razvoj izgradnja spavaonica i soba za izdavanje i koji ne vide dalje od današnjeg dana. Kako sada stvari stoje sa prostorom i planiranjem, trebalo bi moratorijum da se uvede i na brojnim drugim lokalitetima, te da se zaustavi stihijska, neplanska, nelegalna i neodrživa gradnja kakvoj svjedočimo, a zbog koje ćemo imati probleme u decenijama ispred nas”, upozorava Vuković.
Krajnje je vrijeme da se dozovemo pameti, poručuje ona i da počnemo raditi u pravcu daljeg razvoja ovog društva, te da se prestanemo baviti destrukcijama i uništavanjem već uspostavljenih obrisa civilizovanog društva u ovoj državi, dodaje.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.