Za razliku od Hrvatske, većina mediteranskih zemalja bilježi pad cijena.
U Italiji je zabilježen pad od 8 posto, na Kipru 26 posto, dok su cijene u Grčkoj pale za 41 posto, u Portugalu za 43, a u Španjolskoj čak za 55 posto.
Na razini Europske unije prosječni pad iznosi 44 posto.
Jedini izuzetak među susjednim zemljama je Slovenija, gdje su cijene blago porasle, za 4 posto.
Prema podacima Tržišnog informacijskog sustava u poljoprivredi (TISUP), u maju 2025. prosječna cijena maslinovog ulja u Hrvatskoj iznosila je 1.168 eura za 100 kilograma, što je 93,4 posto više od prosjeka EU-a od 604 eura za istu količinu.
Stručnjaci upozoravaju da bi dugoročno visoke cijene mogle smanjiti konkurentnost hrvatskih proizvođača na europskom tržištu, unatoč vrhunskoj kvaliteti proizvoda.
Stručnjaci objašnjavaju da je rast cijena u Hrvatskoj rezultat kombinacije više faktora.
Prvo, troškovi proizvodnje su znatno viši nego u velikim proizvođačkim zemljama. Hrvatska maslinova ulja dolaze uglavnom s malih obiteljskih gospodarstava, gdje je proizvodnja ručna i zahtjevna. Cijene energenata, ambalaže i gnojiva dodatno opterećuju proizvođače.
Drugo, hrvatsko tržište karakterizira nedostatak udruživanja i tržišne organizacije. Dok primjerice Španjolska i Italija imaju razvijene zadruge i otkupne centre koji pomažu u smanjenju troškova, u Hrvatskoj svaki proizvođač nastupa individualno.
Treći važan razlog je smanjena domaća proizvodnja. Hrvatska godišnje proizvede oko 4.000 tona maslinovog ulja, dok potrebe tržišta premašuju 8.000 tona, što povećava ovisnost o uvozu, ali i pritisak na cijene.
Na cijene utječe i velika potražnja, osobito u turističkim regijama. Maslinovo ulje postalo je popularan suvenir, a butelje s dizajnerskom etiketom postižu visoke cijene.
I na kraju, značajan faktor su i klimatske promjene. Suše i ekstremne vremenske prilike smanjile su prinose na mnogim maslinicima, što je dodatno poguralo cijene prema gore.