Od ruskog napada na Ukrajinu 24. februara u Evropi je registrovano skoro osam miliona Ukrajinaca koji traže zaštitu. Evropska unija je otvorila svoje granice i pruža im privremenu zaštitu. Najveći broj ratnih izbjeglica, dobrih 1,4 miliona, našlo je utočište u Poljskoj.
U Njemačkoj je od 1. novembra u Centralnom registru stranaca (AZR) evidentirano ukupno 1.019.789 osoba koje su u Njemačku ušle zbog rata u Ukrajini. Izbjegličke organizacije se žale da evropske zemlje dijele ljude iz Ukrajine i izbjeglice iz drugih kriznih regiona u dvije klase – i upozoravaju na sukobe.
Izbjeglice iz Ukrajine imaju prioritet.
„Na samitu o izbjeglicama, Fezer– (njemačka ministarka unutrašnjih poslova prim. red.) je propustila priliku za promjenu izbjegličke politike. Dvoklasna politika i rasizam koji se iza nje krije štete Njemačkoj“, objavio je poslanik Zelenih Kasem Taher Saleh.
Tačno.
Da bi ljudima iz Ukrajine pružila zaštitu zaobilazeći birokratiju, EU je 4. marta ove godine otvorila svoje granice. Izbjeglice iz Ukrajine mogu da uđu u EU bez vize i ne moraju da podnose zahtjev za azil jer, prema takozvanoj implementacionoj odluci Savjeta EU, uživaju privremenu zaštitu u EU.
Ratnim izbeglicama iz Ukrajine koje uđu u Njemačku do 30. novembra 2022. godine takođe nije potrebna viza prvih 90 dana. Nakon isteka tog roka, oni moraju da podnesu zahtjev za dozvolu boravka u službama za strance. Prema Federalnom uredu za migracije i izbjeglice, propis je ograničen do 28. februara 2023. godine.
U zavisnosti od zemlje, izbjeglice iz Ukrajine imaju različita prava na socijalna davanja. U Njemačkoj su izbjeglice iz Ukrajine od 1. juna integrisane u sistem socijalne zaštite i dobijaju radnu dozvolu i pristup zakonskom zdravstvenom osiguranju, Harc IV beneficijama, dječjim dodacima, studentskim kreditima i osnovnom obezbjeđenju u starosti. Osim toga, ulazak u Njemačku vozom je besplatan za izbjeglice iz Ukrajine. Njemačke željeznice takođe nude brojne popuste na lokalni prevoz nakon što uđete u zemlju.
Za razliku od ljudi iz Ukrajine, izbjeglice iz drugih kriznih regiona kao što su Sirija, Avganistan, Eritreja i Irak i dalje primaju beneficije prema Zakonu o beneficijama za tražioce azila, koje su niže. Dozvolu boravka dobijate tek nakon procedura koje traju mjesecima ili čak godinama. Ali, kada im se prizna status izbjeglice, oni takođe imaju pristup socijalnom sistemu.
Izbjegličke organizacije kritikovale su ovaj nejednak tretman u otvorenom pismu saveznom ministru rada Hubertusu Hajlu.
Savezni komesar za izbjeglice i integracije, Reem Alabali-Radovan je u intervjuu za DW najavio reforme: „Nejednak tretman izbjeglica opterećuje me već mjesecima. I reći ću sasvim jasno: I prije rata u Ukrajini, mi smo u koalicionom sporazumu dogovorili da želimo da poboljšamo uslove za mnoge izbjeglice, a to mora brzo da se desi da bi se ova situacija promijenila”.
Neukrajinske izbjeglice iz Ukrajine su diskriminisane.
„Nigerijska aktivistkinja Čizoba pomogla je stotinama izbjeglica crne boje kože iz Ukrajine u Poljskoj. U mojim intervjuima mi opisuju rasizam kao svakodnevni problem”, piše na Tviteru američki reporter Terel Džermejn Star, koji izvještava iz Ukrajine.
Nije moguće provjeriti.
Izbjeglice koje nisu bijele boje kože su takođe prijavile diskriminaciju, posebno u početnoj fazi rata. Organizacija za ljudska prava Amnesti internešenel posmatrala je situaciju na licu mjesta u martu i utvrdila da su izbjeglice iz Ukrajine bez ukrajinskog pasoša, posebno obojene osobe (People of Color), diskriminisane i u Ukrajini i u zemljama domaćinima.
Razgovarali su sa 27 izbjeglica sa međunarodnom istorijom, od kojih su mnogi prijavili „diskriminatorski tretman prilikom ulaska u vozove ili autobuse i na graničnim prelazima“, a neki čak i „fizičko i verbalno zlostavljanje od strane ukrajinskih snaga bezbjednosti i dobrovoljaca”. Studentima iz Pakistana, sa Bliskog istoka ili iz Afrike više puta je onemogućeno da se ukrcaju na voz u Ukrajini kako bi napustili zemlju.
Agencija UN za izbjeglice UNHCR je takođe istražila navode i došla do malo drugačijeg zaključka. Na pitanje DW-a, portparol za štampu Kris Melcer je objasnio da su poljske granične vlasti „puštale sve i svima nudile zaštitu. Koliko ja znam, izbjeglice su imale izbor da napuste Poljsku u roku od 16 dana ili da predaju formalni zahtjev za azil”.
Tačno je da su izbjeglice bez ukrajinskog pasoša duže zadržavane na granici sa Poljskom. Međutim, radilo se isključivo o ljudima koji kod sebe nisu imali papire i kod kojih je bilo teško provjeriti njihov identitet.
U Njemačkoj, prema Saveznoj kancelariji za migracije i izbjeglice (BAMF), neukrajinske izbjeglice iz Ukrajine tretiraju se kao ukrajinske izbjeglice ako su tamo ili priznate kao izbjeglice prije 24. februara ili su imale trajnu boravišnu dozvolu i ne mogu da se vrate u zemlju porrijekla.
Prema medijskom servisu Integration, ovo trenutno pogađa oko 34.000 ratnih izbjeglica, od kojih je 14.400 prema Direktivi EU o masovnom prilivu već dobilo privremenu zaštitu.
Međutim, prema informacijama izbjegličkih organizacija oni koji su imali samo privremeni boravak u Ukrajini i pobjegli u Njemačku, što se odnosi na mnoge studente, podliježu individualnoj procijeni nadležnih imigracionih vlasti. Prelazna uredba za ovu grupu državljana trećih zemalja istekla je 31. avgusta. Nakon isteka roka, pogođeni mogu legalno ostati u Njemačkoj još 90 dana i podnijeti zahtjev za boravišnu dozvolu.
Sve u svemu, izjave pogođenih sugerišu da su bar neki neukrajinski obojeni ljudi bili diskriminisani dok su bježali. Međutim, nema dokaza o sistematskoj diskriminaciji. Međutim, često se prema njima, na primjer i u Njemačkoj postupa drugačije nego prema ukrajinskim izbjeglicama, ako ne ispunjavaju određene uslove.