Kako su naveli iz organizacije ReSTART BiH protestima traže od visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta da do Nove godine nametne izmjene Izbornog zakona.
“Udovoljavanje stranačkim programima i ciljevima u svrhu jačanja sistema koji favorizuje etničko, mora da prestane i konačno, on mora da počne da se bavi svojim poslom u korist države i njenih građana za što je više nego dobro plaćen. Naš napredak prema euroatlanskim integracijama ovisi isključivo od toga šta to protektor nametne”, kažu iz ove organizacije.
Uputit će šest zahtjeva te će tražiti da se izmjenama uvede optičko skeniranje glasačkih listića, obavezno glasanje, drugi krug glasanja, povećanje cenzusa na pet posto, onemogućavanje dualizma funkcija i sukoba interesa te će tražiti da se donese novi zakon o finansiranju stranaka.
Optičko skeniranje glasačkih listića, objašnjavaju, predstavlja jednostavan sistem po kojem se na biračkom mjestu listići ubacuju u glasačku kutiju kroz optički skener i na taj način svaki glas ide direktno u CIK što smanjuje mogućnost zloupotrebe.
Smatraju da bi ova izmjena Izbornog zakona smanjila broj ukradenih glasova za 10 do 20 posto.
“Sa skenerima bi se smanjila mogućnost dodavanja novih listića i dopisivanje broja glasova na putu od birališta do općine, ali i u samoj općini, što je do danas bila uobičajena praksa. Samim tim se gubila demokratija, ali i volja građana da izlaze na izbore”, objašnjavaju iz ReSTART-a.
Optičkim skeniranjem rezultati izbora bili bi poznati za sat vremena.
Govoreći o obaveznom glasanju navode da bi zakoni obavezali punoljetne građane da glasaju, jer je to pravo i obaveza.
“Isto kao što građani imaju dužnost slati djecu u osnovnu školu, plaćati porez ili se pojaviti na sudu ako su pozvani, tako bi morali i ovu dužnost obavljati. Bosna i Hercegovina je školski primjer države koja bi morala imati obvezno glasanje”, ističu.
Petnaest posto demokratskih država ima uveden instrument obaveznog glasanja.
“Ova izmjena bi napravila to da izbori posluže i kao neka vrsta popisa stanovništva svake dvije godine. Živi, neuhljebljeni bi počeli glasati, a mrtvi bi prestali. U procese bi se uključili mladi, koji bi na taj način uticali na političke prilike i sami si stvarali bolji ambijent za življenje, te svoju budućnost gradili ovdje, a ne u drugim državama”, zaključuju.