“Pred nama je osjetna promjena vremena koju uvjetuje ciklona u Jadranu vezana za hladni frontalni poremećaj u prizemlju koji donosi osjetnije zahlađenje u većini zemlje sutra su za 15 do 20 °C niže temperature u odnosu na danas i jučer. Vidjeli smo da je ona dijelovima Slovenije i Hrvatske već uslovila jače grmljavinske pljuskove, grad, ali i jak do olujan vjetar u zoni nestabilnosti, nažalost ponovo s materijalnim štetama.
Hladna fronta trenutno napreduje preko sjeverozapada Hrvatske, a po visini se produbljuje visinska dolina preko Italije. Na oko 9 km visine nalazi se jaka mlazna struja.
Ovakva postavka nam otkriva razgraničenje između tople i hladne zračne mase u blizini naših krajeva, pa su temperaturni kontrasti izraženi blizu Bosne i Hercegovine. Stoga pojačava se visinsko jugozapadno strujanje s kojim na prednjoj strani sistema iz smjera Italije pristiže sve više vlage, otkrivajući nam da je promjena vremena blizu. Ona će najprije procuriti narednih sati i aktivirati jači razvoj oblačnosti koji će uvjetovati nestabilnosti na sjeveru i sjeveroistoku Bosne prema kraju dana. Ipak, kako dolazi noć, dostupna toplotna energija slabi, pa bi nestabilnosti po sjeveru Bosne trebale biti ipak manje izražene nego u susjednim zemljama, najprije u pogledu grada. Međutim, to ne znači da neće biti prolazno jačih grmljavinskih pljuskova praćeni jakim udarima vjetra.
Kako glavninu utjecaja fronte očekujemo tokom prvih sati utorka koja se premješta od sjeverozapada dalje na jugoistok preko centralnog dijela Bosne prema ranim jutarnjim te prijepodnevnim satima, grmljavinu bismo trebali u većem dijelu Bosne izbjeći budući da bi konvektivni parametri bili niski u tom periodu. Ipak, da stvar bude komplikovanija, postoji nedoumica koja me tišti, a to je sprega između gornjih i donjih nivoa atmosfere.
U situacijama poput ove kada se visinska dolina produbljuje preko Italije, mlazna struja se spušta na jug i jugoistok te tokom prvog dijela sutrašnjeg dana prelazi svojim krakom preko Bosne i Hercegovine, a u prizemlju se nalazi fronta položena u normalnom položaju u odnosu na tok mlaza. Kada se fronta nalazi uz mlazni tok, gornji i donji nivo atmosfere je u opoziciji – ona bi se premještala dalje na jugoistok, ali je blokira utjecaj jake mlazne struje koji joj ne dozvoljava napredak, budući da se ponaša poput zida od koji se sudara.
Sudaranjem generiše pulseve intenzivnijih padavina koji su posljedica prisilnog spuštanja hladnijeg zraka sa visine prema podlozi. Uz dovoljnu količinu toplotne energije i jači temperaturni kontrast, istiskivanje toplog zraka uvis te podvlačenje hladnijeg zraka u prizemlje dovodi do stvaranja grmljavinskih oblaka usljed hlađenja, širenja i kondenzovanja zraka. Budući da fronta najkasnije stiže na područje Hercegovine, najveće vjerovatnoće za grmljavinu su od centralnog dijela Bosne prema istoku, jugu i jugoistoku Hercegovine.
Ovaj val vlage, ako se bolje pogleda, se na neki način ponaša poput manje atmosferske rijeke (nazovimo ga atmosferski potok) – uske vrpce vlažnog zraka i veće količine oborive vode duž vertikale atmosfere uz mlaznu struju, a ispred fronte u prizemlju bit će izgledno okidač za jače padavine koje očekujemo u našoj zemlji. Krak ide noćas preko jugozapadnog dijela Bosne dalje na sjeveroistok preko centralnog planinskog predjela, gdje se susreće s hladnijim zrakom, generišući jače pljuskove kiše, a potom se sporo premješta prema istoku i jugoistoku zemlje.
Stoga se glavnina padavina u većem dijelu Bosne prognozira u rano jutro i prijepodne. Jača kiša se očekuje u centralnoj, istočnoj i sjeveroistočnoj Bosni, ali i na istoku i jugoistoku Hercegovine, gdje je najveća vjerovatnoća za grmljavinu. Jače padavine u kratkom vremenskom intervalu mogu prouzročiti manja, ali mjestimična bujična plavljenja (flash flood efekti), uglavnom uskih neuređenih vodotoka i manjih potoka.
Što se tiče većih, rasprostranjenijih plavljenja, platforma GloFAS ne signalizuje takav scenarij. Osim lokalnih problema uvjetovani većim količinama kiše u kratkom vremenskom periodu, ne očekuju se poplave širokih razmjera, budući da su nivoi većih rijeka niski.
Popodne u većem dijelu Bosne padavine su slabijeg intenziteta, još prolazno jače mogu biti prema istoku, a u Krajini će do tada potpuno oslabiti pa i prestati.
Do večernjih sati, padavine prestaju u cijeloj zemlji”, zaključuje Sladić.