Kapidžić je u emisiji Izvan okvira ponudio kritički uvid u političku strukturu Bosne i Hercegovine, komparativnu analizu s drugim kompleksnim društvima te promišljanje o mogućim smjerovima budućeg razvoja.
Iznio je niz opservacija o političkom sistemu BiH, njegovim institucionalnim kontinuitetima, ali i blokadama koje proističu iz etnički strukturirane podjele moći.
“Formalno, Bosna i Hercegovina jeste demokracija”, istaknuo je dodavši da se demokracija razvija kroz institucije i procese. No, prema njegovim riječima, vidljivo je da se od 1995. ti procesi odvijaju bez ozbiljnog preispitivanja temelja Ustava.
Kapidžić naglašava da je BiH razvila određeni institucionalni kontinuitet, ali bez sadržajnog političkog dijaloga koji bi pratio taj razvoj. Ističe da su izbori u Bosni i Hercegovini “dosadni, ne zato što nema natjecanja, već zato što ih prate ustaljeni principi”.
Demokratski poredak, prema njegovim riječima, opstaje, ali mu nedostaje kultura otvorenog dijaloga.
Poredeći bh. kontekst s primjerima poput Belgije i Libana, Kapidžić sugerira da institucionalna disfunkcionalnost nije rijetkost u pluralnim društvima, ali upozorava da se izostanak političkog dijaloga i nedostatak zajedničke vizije dugoročno pretvaraju u ozbiljan problem.
“Da bismo saznali nešto o sebi, moramo gledati izvan naših okvira. Liban, Belgija, Singapur, Malezija – to su primjeri društava koja imaju složene identitetske strukture i institucionalne aranžmane. U ovom trenutku, libansko društvo možda najviše podsjeća na naše – sa zatvorenim političkim krugovima koji međusobno pregovaraju o tome tko će koga predstavljati unutar jednog zajedničkog sustava”, rekao je univerzitetski profesor Damir Kapidžić.
Dodao je da trebamo razgovarati o tome što ova država želi da postane.
“Do sada nismo vodili takav razgovor. Imamo tri različita viđenja o tome što BiH treba biti i kako to postići. Bez zajedničkog cilja, napredak nije moguć”, rekao je.
Kao jedinu jasno artikulisanu zajedničku tačku navodi evropsku perspektivu.
“Evropska unija je minimalni okvir oko kojeg se slažemo. Ali EU nam je tek odškrinula vrata – zato nemamo ni motivaciju da trčimo prema njoj. Ne znamo hoće li nas dočekati otvorena ili zatvorena vrata kada napokon stignemo”, smatra Damir Kapidžić.
Politiku podjele moći u BiH naziva “mačem s dvije oštrice”.
S jedne strane, kaže, ona je doprinijela izbjegavanju oružanog sukoba i autoritarnih regresija, budući da nijedna politička strana ne može potpuno ovladati državom. S druge strane, to rezultira disbalansom između funkcionalne efikasnosti i političkog zastoja:
“Parlamentarne rasprave se uvijek vrte oko istih tema. No, nismo najgore dijete u školi. Belgija je svjetski rekorder po broju dana bez centralne vlasti. Liban je u permanentnoj krizi”, dodao je.
Damir Kapidžić je profesor na Odsjeku za politologiju Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu. Bavi se pitanjima etničke politike, demokratizacije i komparativnih modela upravljanja u postkonfliktnim društvima. Autor je brojnih naučnih radova, a njegova istraživanja prepoznata su i na međunarodnom nivou, uključujući saradnje sa akademskim institucijama i istraživačkim centrima u Evropi i šire.