Koliko su ove mjere stvarno učinkovite i mogu li zaista poboljšati životni standard građana?
U intervjuu za portal Bosnainfo, razgovarali smo s Dženanom Đonlagićem, profesorom na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu i izaslanikom u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, o važnosti i implikacijama ovog pitanja, fiskalnoj politici, i politici koja se vodi u Federaciji BiH.
Bosnainfo: Koliko je povećanje neoporezivog dijela plaće od 200 KM, koje predlaže Federalna vlada, dovoljno da poboljša životni standard zaposlenih u Federaciji BiH? Da li je to značajan korak ili samo privremeno rješenje?
Đonlagić: Ovakav prijedlog Vlade FBiH nije fiskalna reforma! To je kozmetičko-tehnička mjera koja neće poboljšati životni standard zaposlenih. Ovo nije nikakav značajan korak i radi se o privremenom rješenju. Da je to tako, govori i činjenica da planirana uredba ima rok trajanja do kraja 2025. godine.
Bosnainfo: Amandmani Naše stranke predviđaju neoporezivih 400 KM. Kako ocjenjujete taj prijedlog u odnosu na prijedlog Federalne vlade? Koji bi model bio dugoročno održiviji za ekonomiju FBiH?
Đonlagić: Navodni amandmani su političko licemjerstvo i naknadna pamet. Pa Naša stranka je vlast u punom kapacitetu i, da je iskrena namjera oko ovih 400 KM, zašto to nisu realizovali kroz Vladu FBiH u kojoj sjede sa svojim ministrima? Model koji je dugoročno održiv je rasterećenje privrede i stvarna fiskalna reforma, čiji rezultat je rast plata u realnom sektoru.
Bosnainfo: Koliko je realno očekivati da će uredba Vlade, koja bi trebala spriječiti zloupotrebe od strane poslodavaca, biti efikasna? Da li postoji dovoljno mehanizama kontrole i nadzora?
Đonlagić: Neće biti efikasna, ali neka vrijeme primjene pokaže. Jedini mehanizam kontrole i nadzora je tzv. poreska kontrola od strane Poreske uprave FBiH!
Bosnainfo: Kako bi se povećanje neoporezivog dijela plaće moglo odraziti na budžet Federacije BiH i punjenje javnih fondova? Da li postoji opasnost od smanjenja prihoda u budžetu?
Đonlagić: Ne postoji ali pod uslovom da se pojača ukupna fiskalna disciplina na cijelom ekonomskomprostoru Federacije BiH. Čini mi se da ono što je prijedlog Vlade FBiH vezano za online fiskalizaciju, najveću korist će imati preduzeća koja se bave programiranjem i prodajom fiskalnih kasa.
Bosnainfo: Koje bi mjere trebalo poduzeti kako bi se osiguralo da poslodavci zaista isplate radnicima neoporezivi dio plaće, umjesto da ga koriste za smanjenje vlastitih troškova?
Đonlagić: Prvo, ovo što je predloženo najviše liči na plaćanje stimulacije radnicima ili neoporezivakratkotrajna pomoć, ali samo u 2025. godini. Ovo će se vezati za tzv. radni učinak kojim će tobože vlast obavezati poslodavce da isplate 200 KM, ali putem Uredbe. Podsjećam, ovo može doći ukontradiktornost i „sudar“ sa Zakonom o radu, koji radni učinak definira kao „ukoliko je isti ostvaren“. Prema tome, sve je ovo prilično maglovito!
Bosnainfo: Kakav je Vaš stav o Mijatovićevom obećanju vezanom za povećanje minimalne plaće? Da li je realno očekivati da će ono biti ispunjeno do kraja godine?
Đonlagić: Obećanje neće biti ispunjeno. To je sada kristalno jasno.
Bosnainfo: Da li bi ministar Mijatović trebao podnijeti ostavku ukoliko obećanje o minimalnoj plaći ne bude realizirano? Koliko takva obećanja narušavaju povjerenje javnosti u institucije?
Đonlagić: Ima već nekoliko javno izesenih obećanja koja nije ispunio. Podsjećam na samo dva krupna takva obećanja iz oblasti ekonomije i finansija. Nijedno nije ispunjeno! Prvo njegovo obećanje, citiram dio iz zvaničnog saopštenja Ministarstva na čijem je čelu, „Mijatović je uvjeren da će minimalna plaća od 01. januara 2024. godine biti 1.000 maraka“ i „Sve što je Vlada FBiH najavljivala bit će ostvareno“.Drugo, krupno obećanje je bilo da, citiram „Ako SNSD-u damo to, onda daj da im damo i sve ostalo“, kraj citata. Ovdje je bilo riječ o direktoru Uprave za indirektno oporezivanje BiH koje je dato SNSD-u. Ova direktorska pozicija je povezana sa pitanjem strateškog značaja i nepravedne raspodjele javnih prihoda od indirektnih poreza (PDV-a) sa jedinstvenog računa prema oba entiteta i Distriktu Brčko. Duboko sam uvjeren da privreda i poreski obveznici iz Federacije BiH već neko vrijeme finansiraju i entitet Republiku Srpsku, ali je to sada već druga tema, ali je itekako povezana sa pričom neophodne stvarne fiskalne reforme i rasterećenja privrede u Federaciji BiH. Imajući na umu činjenicu da je ministar iz Vašeg pitanja imenovan suspenzijom Ustava na 24 sata, a ne voljom građana, ne postoji nikakva šansa da onda da ostavku.
Bosnainfo: Kako komentirate činjenicu da se ministar Mijatović bavi pitanjima koja nisu u njegovoj nadležnosti? Da li je to politička strategija ili realna potreba za rješavanjem problema?
Đonlagić: Na konferenciji Vlade FBiH na kojoj su bili Nikšić, Mijatović i Kraljević, upravo Mijatovićobjašnjavao fiskanu tematiku za koju nije nadležan, izražavam sumnjam da će HDZ sve ovo podržati u konačnici u oba doma Parlamenta Federacije BiH. Kraljević Toni, kao resorni ministar finansija u čijoj nadležnosti su fiskalni zakoni, nije uopšte izgledao zainteresovan za temu niti je vodio glavnu riječ na toj konferenciji za medije, a trebao je kao resorni ministar. S druge strane, Mijatović je pokušao privući svu pažnju. Slika govori više od hiljadu riječi, zar ne!
Bosnainfo: Kako procjenjujete trenutnu ekonomsku politiku Federacije BiH u kontekstu povećanja neoporezivog dijela plaće i minimalne plaće? Koji bi bili prioriteti za stabilizaciju tržišta rada?
Đonlagić: Vlast u Federaciji BiH nema ekonomsku politiku u praski. Nejveći prioritet za stabilizaciju tržištarada je rast plata.
Bosnainfo: Da li povećanje neoporezivog dijela plaće može utjecati na zadržavanje radne snage u BiH, ili su potrebne i dodatne strukturne reforme? Ako jesu, koje?
Đonlagić: Sve što su do sada predložili je čista šminka i nema veze sa ozbiljnom fiskalnom reformom.Naravno da su potrebne strukturne reforme. Ključna je stvarna fiskalna reforma koja podrazumijeva rasterećenje troškova rada. Drugo, usklađivanje politike obrazovanja sa stvarnim potrebama tržišta rada. U realnom sektoru mora doći do rasta plata. Ekonomska mjera za to je rasterećenje privrede kroz smanjenje fiskalnih i parafiskalnih nameta. Alat su sistemski fiskalni zakoni. Ovo podrazumijeva i jačanje kapaciteta poreskih uprava, strožije propise i sankcije za utaju poreza i neplaćanje doprinosa. Vlada FBiH se mora odreći dijela kolača kroz uštede u budžetu, a poslodavci podebljati plate radnicima! To je recept zadržavanja radne snage.