U gostovanju u Novom danu na N1 televiziji govorio je između ostalog i o dva goruća problema Kantona Sarajevo klizišta i zagađenje zraka.
Zagađenje zraka na području Kantona Sarajevo detektovano je kao jako važno pitanje, čije rješavanje je jako kompleksno, naglasio je Pandurević.
Da ministarstvo na čijem je čelu od prije dvadeset dana ovom problemu pristupa ozbiljno govori i podatak da je prije mjesec dana pušten u rad registar emisija u zrak i informacioni sistem zagađenja, koji nakon testnog perioda, od danas i oficijelno kreće s radom.
Ovaj sistem će donositi informacije o emisijama, uspuštanju štetnih čestica u zrak, a od dvije vrste podataka koje će proizvoditi jedni će biti dostupni svima, a drugi određenim institucijama koje trebaju povesti mjere koje se tiču ovog problema.
“Ovo je epohalno važna stvar koju su pokrenuli moji prethodnici i saradnici s kojima i ja sada radim, i trebamo biti ponosni da smo uspostavili ovakvu stvar”, dodaje.
Ipak, nastavlja, problem zagađenja se neće riješiti još godinama u Sarajevu, “iz prostog razloga što nam je za to potrebno otprilike 500 miliona eura”.
Individualna ložišta – najveći zagađivači u KS
“Imamo veliki problem, glavni zagađivači su individualna ložišta, skoro 50 hiljada njih, oni koriste čvrsta goriva, potpuno neprimjenrene sastojke – otpad, plastika, a paralelno se radi na proširenju gasifikacije i zamjene ložišta na prihvatljive energente”, naglasio je.
Veliki posao urađen je i na utopljavanju javnih zgrada, nastavio je. Taj postupak je pri kraju, i biće završen za mjesec dana, najavio je ministar, dodavši kako postoje još četiri objekta pod zaštitom države, koji će biti tretirani u posebnoj fazi, čime će program biti u potpunosti završen.
“Nastavlja se s morem drugih aktivnosti. Pored najvećeg zagađivača, a to su individualna ložišta, tu je saobraćaj, a na trećem mjestu industrija. Ne zaboravimo i susjedne kantone, termoelektrane, željezare, objekte koji zaista izlučuju veliki broj ne samo lebdećih čestica nego i sumpora i drugih štetnih materija. To je toliko kompleksan problem da zahtjeva ogromnu količinu novca koju u ovom trenutku nemamo”, ističe.
“Ekološka zaštita je prioritet – to su skupe stvari”
Izrazio je nadu da će u narednom periodu nadležni donijeti odluku o prihvatanju kredita Svjetske banke za tu namjenu u iznosu od oko 50 miliona KM.
“Moraćemo tražiti i nove kredite, ali to sve zavisi od mogućnosti zaduženja kantona. Svi imamo potrebe, veće plate, bolji javni prijevoz, ulaganja u druge stavke, ali moramo jednostavno shvatiti prirotete. Trebalo bi da ekološka zaštita bude prioritet, to su skupe stvari”, dodaje ministar.
Kada je u pitanju ekološki segment, postoje i drugi prioriteti.
“Osim toga radimo na uvođenju pročišćivača za vodu u Butilama, proširujemo deponiju Smiljevići, tražimo zamjensku lokaciju, jer Smiljevići će moći 3 do 5 godina još primati otpad, načelnici ne žele o tome pričati, otvorili smo niz razgovora sa investitorima o spalionicama, nemamo saradnju lokalnih zajednica. Svi to želimo, ali da bude na Marsu”, rekao je, govoreći o tome kako trenutno ne postoji izlaz u pronalasku nove deponije, nakon što Smiljevići više ne budu u mogućnosti da prime otpad, prenosi N1.