Rudnici i termoelektrane su od 2009. pa sve do prošle godine bili oslobođeni ovog nameta. Odluka o izuzeću nije donesena ni za ovu godinu, a cijela stvar je na Sudu BiH.
Privredne komore oba entiteta smatraju da rudnici i termoelektrane ne treba da plaćaju putarinu, te da se olakšica, to jest izuzeće plaćanja, nikako ne može okarakterisati kao državna pomoć.
„To je mehanizacija koja se koristi za iskopavanje rude i to je mehanizacija koja ne može uglavnom da se koristi na putevima i oni ne koriste puteve, ne opterećuju puteve i zbog toga nije realno, nije ustavno, da se nekome naplaćuju određene naknade koje oni ne koriste“, navodi predsjednik Gospodarske komore regije Banjaluka Goran Račić.
„U ovom slučaju mi smatramo da to uopšte nije to. Da se radi o potpuno pogrešnom tumačenju prava, da se plaća za nešto što oni ne koriste. Oslobođene su željeznice iz istog razloga. Ne koriste puteve. Voze se šinama“, pojašnjava predsjednik Gospodarske komore FBiH Mirsad Jašarspahić.
U rudnicima i termoleketranama ogorčeni. Na ovaj način se njihovo ionako otežano poslovanje dodatno dovodi u pitanje. U pitanju je, kažu, sudbina 50-ak hiljada zaposlenih u ovim sektorima. Naročito ih pogađa odluka da moraju vratiti 32 miliona maraka za 2022. godinu, kada su bili oslobođeni plaćanja putarine.
„Pa ljudi, gdje živimo i kako radimo, pa to se sve vidi. Na koji način nam rudnici preživljavaju i kako rudari žive. Danas 30 i nešto rudnika i termoleketrana istinski se bori da preživi i ovakve odluke koje su desetine i desetine miliona značajne za nas su toliko bitne za preživljavanje i uspješan rad“, ističe glavni ravnatelj ArselorMitala Prijedor Mladen Jelača.
Državni ministar finansija Srđan Amidžić smatra da odluka Savjeta za državnu pomoć BiH nije ekonomski racionalna, te da bi njena primjena, između ostalog, sasvim sigurno uticala da poskupi električna energija svim građanima BiH. Nada se da će se na prvoj sjednici Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje, kojom predsjedava, ponovo donijeti odluka kojom se rudnici i termolektrane oslobađaju plaćanja putarine za mašine koje koriste u proizvodnji.
„Ja pozivam sve koji učestvuju u ovom procesu da uvaže ono što je ekonomska realnost zemlje koja se zove BiH i prilikom toga da polazimo prije svega od onog što je interes naših građana i interes ljudi koji ovdje rade i žive, a evropski standardi koje treba da dosegnemo u nekom vremenu da dosegnemo kad zato stvorimo kondiciju i kad se zato stvore mogućnosti“, navodi ministar financija i trezora BiH Srđan Amidžić.
Tridesetak rudnika i termelektrana pokrenulo je tužbu protiv Savjeta za državnu pomoć BiH. Tužili su i Upravu za indirektno oporezivanje, u kojoj kažu da oni nisu prava adresa za tužbu.
„Uprava ne bi trebala biti tužena strana u ovom postupku iz razloga što UIO ni ne donosi ovu odluku već je to potpuno drugo pravno lice, a to je UO UIO. Tako da u tom postupku smo isticali nedostatak pasivne legitimacije“, pojašnjava glasnogovornik UNOBiH Ratko Kovačević.
U Savjetu za državnu pomoć BiH ćutnja. Vjerovatno se čeka ishod sudskih presuda. A on može biti ili da rudnici i termelektrane moraju plaćati putarinu iako njihove mašine ne koriste puteve i da vrate 32 miliona maraka za 2022. godinu. Ili da budu oslobođeni ovog nameta, kao što su i bili sve do 2022.godine. U tom slučaju postavlja se pitanje ko će im namiriti štetu od 30-ak miliona maraka za prošlu godinu u kojoj su morali platiti spornu putarinu.