BiH

Pritisak na banke u RS-u: Hoće li vlast izmjeniti zakon zbog osoba s američke crne liste?

Na dnevnom redu Narodne skupštine Republike Srpske nalazi se i građanska inicijativa u vezi sa dopunama Zakona o unutrašnjem platnom prometu.

FOTO: NSRS
FOTO: NSRS

Riječ je inicijativi koja ima za cilj spriječiti komercijalne banke da zatvaraju i blokiraju račune pojedincima i kompanijama koje se nalaze na listama sankcija drugih zemalja, naprimjer američkim ili britanskim.

“Pozitivno pravni propisi Republike Srpske i Bosne i Hercegovine ne poznaju sankciju domaćeg pravnog ili fizičkog lica koje se nalazi na listi sankcionisanih lica stranih zemalja osim onih lica koji su sankcionisani od strane Ujedinjenih nacija. S tim u vezi banke u Republici Srpskoj nemaju pravni osnov za otkaz ugovora i zatvaranje računa fizičkim i pravnim licima, kao i odbijanje otvaranja računa, koja se nalaze na nekakvim listama sankcionisanih, trećih zemalja, koje nisu liste Ujedinjenih nacija”, navodi se u nacrtu.

Sada se predlaže dodavanje člana kojim bi se propisalo na koji način ovlašćena organizacija može jednostrano raskinuti ugovor o računu za obavljanje platnog prometa (platni račun), i to ako je ispunjen najmanje jedan od uslova, a niti jedan od uslova nisu sankcije druge zemlje, npr. OFAC-ova lista (američke sankcije).

Predviđene su i visoke novčane kazne, od 20.000 do 80.000 KM, za gašenje računa u bankama i odbijanje otvaranja novih računa osobama pod američkim sankcijama.

Ovime se Agenciji za bankarstvo Republike Srpske daje mehanizam da mogu sankcionisati banke koje su do sada mogle ugasiti ili blokirati račun pojedincima ili kompanijama koje su završile na američkoj crnoj listi.

Kao primjer u nacrtu je navedena firma “Nimbus”, nasljednik kompanije Sirius, kojoj su ugašeni računi u bankama, dok su i druge banke odbile otvoriti im račune. Sve firme koje su završile na američkoj listi sankcija su bile na određen način povezivane sa Miloradom Dodikom ili njegovom porodicom i činile, kako su ih nazvali Amerikanci, “koruptivnu mrežu”.

No treba istaći su sve komercijalne banke u BiH prije godinu dana upozorene od Ambasade SAD-a da i same riskiraju sankcije ako posluju s osobama sa “crne liste”.

Da li će komercijalne banke podleći pritisku režima u RS-u ili međunarodnim sankcijama ostaje da se vidi ukoliko ove dopune zakona stupe na snagu, piše Klix.