Retrovizor

Prije 100 godina umro je Lenjin. Putin ga je optužio da je "izmislio" Ukrajinu

Stoljeće nakon njegove smrti, pažljivo očuvano tijelo Vladimira Iljiča Lenjina izloženo je u mauzoleju na Crvenom trgu i eklatantan je podsjetnik na rusku komunističku prošlost.

FOTO: EPA
FOTO: EPA

Ali oca boljševičke revolucije iz 1917. kojom je utemeljen Sovjetski Savez i stotu obljetnicu njegove smrti, obični Rusi uglavnom su ignorirali.

Malo je službenih događaja predviđeno za obilježavanje stote obljetnice u nedjelju, osim ceremonije Komunističke partije na njegovu grobu u sjeni Kremlja. Predsjedniku Vladimiru Putinu, koji je javno prekorio Lenjina zbog njegove navodne uloge u podjeli Ruskog Carstva na nacionalne države poput Ukrajine, to odgovara.

Putin, sada zaglavljen u gotovo dvogodišnjem napadu na Ukrajinu, umjesto toga zagovarao je Josifa Staljina, čovjeka koji je vodio SSSR do pobjede u Drugom svjetskom ratu i koji je uklonio sve svoje političke protivnike u višegodišnjoj vladavini terora.

U sovjetsko vrijeme čekalo se u redovima za odavanje počasti

Nakon što je Vladimir Iljič Uljanov (Lenjin) umro 21. januara 1924.,  sovjetske vlasti balzamirale su njegovo tijelo i izgradile mu mauzolej. Hram od crvenog i crnog poliranog kamena postavljen je u srcu Crvenog trga u listopadu 1930., a u njemu su se nakratko nalazili Staljinovi ostaci do 1961. godine.

U sovjetsko vrijeme ogromne gomile ljudi čekale su u redovima kako bi odale počast Lenjinu, ali danas u svečanosti u čast revolucionara sudjeluju uglavnom oni nostalgični za komunističkim razdobljem, sa zastavama i crvenim karanfilima u rukama.

Njegovo balzamirano tijelo postalo je, prije svega, turistička atrakcija. Svakih 18 mjeseci mauzolej se zatvara kako bi znanstvenici mogli ponovno balzamirati njegovo tijelo i popraviti štetu koju je uzrokovalo vrijeme.

Putin optužio Lenjina da je “izmislio” Ukrajinu

Samo 23 posto Lenjinova tijela ostalo je netaknuto, smješteno u staklenom kovčegu na stalnoj temperaturi od 16 stupnjeva Celzijevih, izvijestila je državna novinska agencija TASS. Od raspada SSSR-a 1991. godine, u ruskim medijima redovito se pojavljuje rasprava o tome treba li zatvoriti mauzolej i pokopati njegovo tijelo.

No taj je prijedlog naišao na žestok otpor komunista i vlasti ga nikada nisu ozbiljno razmotrile. Putin rijetko spominje Lenjina. Stoga je njegov napad na predvodnika Oktobarske revolucije, nekoliko dana prije nego što je svojim snagama naredio ulazak u Ukrajinu 24. februara 2022., bio značajan.

U oštrom govoru u kojem je dovedena u pitanje državnost Ukrajine tri dana prije napada, čelnik Kremlja optužio je Lenjina da je “izmislio” Ukrajinu kada je utemeljio Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (SSSR).

U Moskvi još postoji veliki Lenjinov spomenik

Dajući sovjetskim republikama određeni stupanj autonomije, objašnjavao je Putin, Lenjin je dopustio pojavu nacionalizma i konačno urušavanje SSSR-a. “Zbog boljševičke politike nastala je sovjetska Ukrajina, koju bi bilo sasvim opravdano nazvati Lenjinovom Ukrajinom”, bjesnio je Putin.

“On je njezin izumitelj, njezin arhitekt. A sada su zahvalni potomci srušili Lenjinove spomenike u Ukrajini”, dodao je. Ali Lenjin nije potpuno izbrisan. Njegov lik još uvijek dominira mnogim gradskim središtima u Rusiji, iako je većina kipova uklonjena nakon raspada SSSR-a.

U Moskvi se Lenjinov spomenik visok 22 metra još uvijek uzdiže nad trgom Kaluga. U Ulan-Udeu, u istočnom Sibiru, skulptura glave revolucionara postavljena je na pijedestalu visokom 14 metara. A na Antarktiku, gdje je osnovana istraživačka polarna postaja nazvana Pol nepristupačnosti, postavljena je bista Lenjina koji gleda u smjeru Moskve.

Od svih sovjetskih vođa, čelnik Kremlja najčešće se poziva na Staljina- ne kako bi osudio njegovu strašnu represiju, već kako bi pohvalio državnika i ratnog vođu koji je porazio Njemačku Adolfa Hitlera.

Staljin kao model pobjede i moći

Putin je oduvijek nastojao svoju vojnu kampanju protiv Ukrajine prikazati kroz prizmu Drugoga svjetskog rata, uspoređujući ukrajinske vlasti s nacistima i predstavljajući sukob kao egzistencijalnu borbu za opstanak Rusije, piše Index.hr.

Za Kremlj Staljin ostaje model pobjede i moći, a Lenjin gubitnik. “Trenutno vodstvo treba Staljina jer je on i negativac i heroj. On je pobijedio u ratu, tako da su sva njegova zlodjela izbrisana”, rekao je za AFP Aleksej Levinson, sociolog s neovisnog instituta Levada.

Nasuprot tome, Lenjinova su postignuća poništena ili se nikad nisu ostvarila, objasnio je. “Lenjin je vođa svjetske revolucije – to se nikada nije dogodilo. Lenjin je vođa svjetskog proletarijata – on ne postoji. Lenjin je tvorac socijalističke države – nje više nema. I nitko je više ne želi graditi”, rekao je Levinson.