Promotori knjige, prof. historije Senad Kuč, sa Filozofskog fakulteta UNSA i lektorica Sevda Čubro, su kazali da je autorica na 200 stranica knjige ispisala svoje proživljene dane i noći u opkoljenom Sarajevu, a pored ostalog, nudi i svjedočenje o životu djece u ratnom okruženju.
– To je zbirka sjećanja i priča jedne žene, majke koja je doživjela i proživjela rat u BiH. Opisuje iz dana u dan, iz mjeseca u mjesec, njenu borbu preživljavanja. Kada ste majka malog djeteta, koje ima hiljadu i jedno pitanje, o tome šta je rat, zašto padaju granate. Teško je malom djetetu odgovoriti na sva ta pitanja – kazala je Čubro.
Fenomen knjige, kako je rekla Čubro, je i taj što u knjizi iima kulinarskih recepata, jer ona opisuje kako je u ratu pravila eurokrem vojnicima, kako je pravila poparu. Stoga čitatelji mogu pronaći sebe, žene mogu prepoznati sebe, djeca i borci također mogu prepoznatii sebe u knjizi.
– Autorica je bila je podrška borcima koji su išli na prve linije fronta, prije svega bila je velika podrška svom suprugu, borcu Armije R BiH, opisuje, kako ga je dočekivala, opisuje sreću svog malog sinčiča kada bi mu otac dolazio sa fronta. Glavni lik je zapravo njen sin, taj mali vojnik, koji je odrastao u ratu – naglasila je Čubro.
Profesor Kuč je kazao da je knjiga “Mali vojnik” svjedok jednog teškog vremena kroz koji su prošli svi građani Sarajeva. Vrlo je pitka i čitka, čita se u jednom dahu, a razmišlja se o njoj jako dugo. Jer, kako kaže, nakon čitanja, nije moguće osloboditi se misli o tom teškom vremenu kroz koje je prolazila autorica kao i svi građani.
– Rat počinje naglo i brzo, što znači da se većina građana Sarajeva nije pripremala za taj rat. Knjiga je živa. Napisana je kroz dijaloge. Jedna od upečatljivih priča je ta kako je autorica knjige bila kuhar u ratnoj jedinici i kada su bile vježbe gađanja, ona je bez ikakve treme uzela pištolj i pogodila u metu. Svi su je nagradili aplauzom govoreći, ‘kako je to ipak žena komandanta i to treba tako’ – naveo je Kuč.
Kaže da su se u ratu borili svi na svoj način, po običaju, muškarci su bili na frontu, a sve ostalo je žena radila: pripremala vojnika za rat, kuhala, rađala djecu, jer u trenutcima kada su ljudi ginuli, umirali, žene su stvarale novi život, novu budućnost.
– Ženski način borbe je bio i kroz rađanje novih generacija, kroz tople riječi, toplu supu ako je bilo u mogućnosti pripremiti je, a sve da bi ljudi imali dodatni argument za što se bore – naglasio je profesor Kuč.
Autorica Škrijelj – Šahman smatra da smo, na žalost, posljednjih godina svjedoci opasnog procesa kulturološke kontaminacije, pa čak i kulturološke agresije, koja se provodi iz susjedstva, a koja prijeti novim generacije naše djece, da u potpunosti izgube konekciju sa kulturnim tradicijama, sa kulturom sjećanja, odnosno, da izgube sposobnost recipiranja i adekvatnog valorizovanja umjetničkih sadržaja, neophodnih za njihov kvalitetan razvoj. Posebice je to važno kada je historija u pitanju.
– Projekt „Mali vojnik“ naš je odgovor na procese kulturološke destrukcije populacije. Upravo iz ovoga razloga, smatramo da je vaša dobra volja za podršku ovome projektu višestruko važna – kazala je Sadeta Škrijelj-Šahman u izjavi za Fenu.
Knjigu je izdala Izdavačka kuća BMG Bosanska medijska grupa, a dizajn knjige je radio bosanskohercegovački umjetnik Mušo Šahman.