Neko će reći „ma, to je već stara tema“, a da pri tome nije svjestan da će ta tema na žalost sviju nas, a ponajviše naših potomaka, postati itekako bitna, samo se bojimo da će, kad se to desi, već biti kasno.
I mala djeca na ulici znaju da Sarajevo većinu svoje pitke vode dobija iz podnožja pomenutih vodom bogatih planina odakle podvodne vode izlaze na površinu u vidu izvorišta. Međutim, isto tako je već godinama svima poznato da je sad već poodavne 2010. bio proglašeno kako voda na Vrelu Bosne nije više sigurna za piće.
Krčenje i uništavanje šume, nedostatak kanalizacione mreže na olimpijskim ljepoticama, sve kako bi politička, privredna i svaka druga bh. elita mogla da svoje gladne i neodgovorne stražnjice odmara na preko 1000 metara nadmorske visine, tema je o kojoj smo razgovarali sa poznatim bh eko-aktivistom iz Udruženja Eko akcija, Anesom Podićem.
Vrelo Bosne nepitko godinama
Kao i mi, i Podić je šokiran uništavanjem i istinskim ekocidom pogotovo na području Bjelašnice koja više ne liči na sebe, a za početak je naveo razloge zbog kojih je to što se radi apsolutno nelegalno.
– Da bi se nešto moglo graditi, rušiti, krčiti… moraju se prije svega ispoštovati planovi za prostorno uređenje. Što se konkretno Bjelašnice donešene su bile izmjene prostornog plana 2017. godine gdje jeste mogućemo širenje gradnje, međutim, to što se gradi tamo ne bi smjelo ići preko dvije etaže. A izgrađene su prave zgrade i hoteli. Sa po 7 -8 spratova. I to je nezakonito. Drugi problem, veliki, je krčenje šume. Većina te gradnje se dešava na šumskom zemljištu čija namjena je automatski pretvorena u građevinsku, ističe poznati bh. eko-akivista.
Gradnja je, kaže, krenula već tamo oko 2006.-07. godine, a političari godinama ništa ne čine na tome da se poduzme nešto konkretno.
– Mnogo stranaka se promijenilo tokom svih ovih godina. U Opštini Trnovo već godinama vlada načelnik Ibro Berilo. Kantonalno ministarstvo za prostorno uređenje ima ovlasti da obori odluke Opštine ako su one pogrešne, ali to ne čine. Poseban problem je voda koja postaje sve zagađenija. Još 2010. Vrelo Bosne je proglašeno nepitkim, a da ne govorim da više od 50 posto pitke vode dolazi ispod ovih planina. Nema nikakve sumnje da pretjerana gradnja ugrožava našu vodu. Analize mjesečne koje radi Zavod za javno zdravstvo jasno pokazuju da su rezultati svaki put loši i da nalazi kažu da je voda zagađena fekalnim bakterijama, kaže Podić.
Izgradnja kanalizacione mreže također predstavlja problem, a evo o čemu se radi.
– Još u vrijeme kada su se organizatori Olimpijade dogovarali oko kanalizacije došlo se do zaključka da se gradi malo, par hotela manjih i da se kanalizacija spoji od Babinog Dola prema dole sa Hadžićima. Ali zbog terena kraškog, koji se sliježe, pomiče… ta kanalizacija je itekako podložna kvarovima. I posljedica toga je prisustvo fekalnih voda, objašnjava nam Podić.
Ne postoji inspekcija
Korist, smatra naš sagovornik, od ove gradnje imaju ponajviše političari i profiteri koji su vlasnici građevinskih firmi.
– Oni naravno imaju korist od gradnje kroz svoje firme. I ja zaista nisam čuo nijednog čelnika neke stranke, koja osvoji značajan broj mjesta u Sarajevu, da se protivi toj gradnji. Niko nije rekao nikada nešto protiv toga. A opet se vraćam na Trnovo gdje je jasno da ni načelnik Berilo ništa ne bi mogao graditi gore, nijedne cigle, da nema neku vrstu podrške u kantonalnim službama koje ništa konkretno ne brane. Ja sam ne tako davno saznao da u opštini nemaju ni inspektora koji je zadužen za takve stvari. Oko tri hektara šume je nezakonite već posječeno. I umjesto da inspekcija reaguje oni ih nagrade nekim smiješnim kaznama, priča nam ovaj eko-aktivista.
Nije preveliki optimista kada je budućnost nezakonite gradnje u pitanju jer kako kaže „dok god neko ima novčane koristi od ovog, to će se nastaviti“.
– Bojim se da će biti još gore. I da će Igman doći na red. Znam da su u Opštini Hadžići na Brezovači htjeli također da grade objekte, a iz Kantona su im onda poručili da će obezbjediti plin pod izgovorom da zatvaraju gasni prsten oko Sarajeva, za šta ne postoji nikakva potreba. Pravi cilj je očito bio da se gasna mreža proširi na područje Igmana kako bi svi koji sagrade svoje domove i slično gore, imali grijanje. Opet kažem, može biti stvarno puno gore od ovog, vrijedi pisati, skrenuti pažnju, apelovati na to i slično, ne bi li neko sutra reagovao i nešto poduzeo, zaključio je Anes Podić za Bosnainfo.