Magazin

Povređujete li partnera nesvjesno? Tri ponašanja na koja treba paziti

U PRVIM fazama veze većina parova ponaša se pažljivo, obzirno i s puno međusobnog poštovanja. No s vremenom mnogi počnu s ponašanjima koja mogu ozbiljno narušiti odnos.

FOTO: PIXABAY
FOTO: PIXABAY

Iako je prirodno da se partneri s vremenom opuste, problem nastaje kada zbog toga počnu povrjeđivati jedno drugo, često i nesvjesno.

Prema riječima stručnjaka za odnose, neka ponašanja osobito su štetna ako postanu dio svakodnevice.  Ako se prepoznaju i na vrijeme prekinu, moguće je popraviti odnos. No ako postanu navika, veza često nema dugoročne izglede.

Pročitajte još

1. Omalovažavanje emocija

Fraze poput “Pretjeruješ”, “Nije to ništa strašno” ili “Preosjetljiv/a si” mogu u osnovi djelovati kao pokušaj smirivanja situacije, ali zapravo umanjuju osjećaje druge osobe i ostavljaju dojam nepoštovanja i odbacivanja. Takve rečenice mogu ozbiljno narušiti povjerenje i stvoriti emocionalnu distancu među partnerima.

Primjer iz prakse odnosi se na par u kojem je jedan partner godinama osjećao da ga se ne shvaća ozbiljno, dok je drugi tvrdio da samo “pokušava smanjiti napetost”. Rezultat je bio prekid komunikacije i duboka frustracija s obje strane.

2. Vođenje evidencije i prebrojavanje ko je šta učinio

Stalno praćenje tko se zadnji ispričao, tko je započeo razgovor, a tko pospremio kuhinju, vrlo brzo stvara teren za zamjeranja i borbu za prevlast. Umjesto ravnoteže i suradnje, ovakva dinamika uvodi natjecanje i nepovjerenje u odnos.

U jednom primjeru para koji je potražio stručnu pomoć zbog konstantnih svađa, terapeutska vježba u kojoj su partneri trebali nabrojati nekoliko pozitivnih osobina jedno o drugome dovela je do emocionalnog otvaranja. Iako time nisu riješili sve probleme, stvorili su prostor za obnovu poštovanja i prisjetili se zašto su uopće zajedno.

3. Emocionalno povlačenje (stonewalling)

Pojam “stonewalling”, koji je popularizirao stručnjak za veze dr. John Gottman, odnosi se na situacije kada se jedan partner povuče iz razgovora, zatvori u sebe i odbija komunikaciju. Iako to može biti način samoočuvanja u stresnim trenucima, dugoročno stvara osjećaj zanemarivanja i izolacije kod druge strane.

Jedan od primjera iz terapijske prakse pokazuje kako je emocionalno povlačenje tijekom razgovora o financijama dovelo do duboke boli i nerazumijevanja u vezi. Tek kad su oba partnera prepoznala uzroke tog ponašanja – uključujući i obrasce iz djetinjstva – bilo je moguće uspostaviti konstruktivniji dijalog.

Stručnjaci naglašavaju kako zdrava veza ne znači da između partnera nikad ne dolazi do konflikta, već da postoji sposobnost da se o tim temama razgovara otvoreno i s poštovanjem. Omalovažavanje osjećaja, prebrojavanje i emocionalno povlačenje ponašanja su koja se mogu prepoznati i mijenjati, ali zahtijevaju svjesnost, trud i spremnost na promjenu. U suprotnom, dugoročna stabilnost veze može biti ozbiljno narušena.