Kada je krajem prošle godine Vlada FBiH najavila i usvojila uredbu kojom se minimalna plata povećava na 1.000 KM, privredni sektor je bio iznenađen naročito zato što je ova odluka objavljena u Službenom glasniku 31. decembra 2024. godine.
Nakon stupanja uredbe na snagu, mnogi analitičari, privrednici, ali i političari snažno su se oglasili protiv ove mjere.
Jedan od kritičara ove odluke je i zastupnik u Parlamentu FBiH te ekonomist Admir Čavalić, koji je uputio četiri amandmana na Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima.
Smanjenje doprinosa
U prvom amandmanu, predlaže se smanjenje doprinosa – penzijsko i invalidsko osiguranje smanjiti sa 17% na 12%, dok bi se doprinos za osnovno zdravstveno osiguranje umanjio sa 12,5% na 9%.
Prema obrazloženju, ovim se želi rasteretiti privredni sektor, povećati konkurentnost poslodavaca i privrede FBiH te povećati neto primanja radnika.
Čavalić dodatno ističe kako je ekonomija Bosne i Hercegovine jedina u Evropi “u kojoj ukupan trošak minimalne plate premašuje iznos BDP-a po glavi stanovnika”.
On smatra da je trenutna situacija neodrživa, apsurdna i da pokazuje koliko je rad u FBiH preopterećen.
“S obzirom na to da ovim amandmanom nije moguće uticati na visinu poreza na dohodak radnika, posebno onih sa minimalnim primanjima, a imajući u vidu nužnost očuvanja stabilnosti svih fondova koji se finansiraju iz doprinosa, predlažem postupno, evolutivno rješenje”, navodi Čavalić.
Prema njegovim proračunima, usvajanjem ovog prijedloga ukupan trošak minimalne plate u FBiH pao bi na 147% neto iznosa – što je i dalje znatno više nego u Crnoj Gori (113%), ali bi se fiskalno opterećenje približilo onom u Hrvatskoj (150%) i Srbiji (154%). Trenutni nivo od 174%, kao i Vlada-in prijedlog sa 165%, opisuju se kao neodrživi, s najvećim opterećenjem u Evropi u odnosu na radničku bruto platu, što sputava otvaranje novih radnih mjesta te potiče širenje sive ekonomije.
Brisanje obaveze plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje od 4%
Drugi amandman predviđa izmjenu člana 5, stavka 10a. – naime, predloženo je brisanje obaveze plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje od 4% te naplate od 6% za penzijsko-invalidsko osiguranje, zamjenom istog stavka novom formulacijom (stavkom 10b.). Ovakvo rješenje, prema obrazloženju, potrebno je primijeniti sve dok se ne izmijene Zakon o zdravstvenom osiguranju FBiH i Zakon o penzijsko-invalidskom osiguranju FBiH, kako bi se osiguralo da lica koja uplaćuju određene iznose za osiguravajuće usluge budu u mogućnosti koristiti te iste usluge.
Primjena novog zakona
Treći amandman odnosi se na primjenu novog zakona, koji bi po ovom prijedlogu trebao stupiti na snagu 1. juna 2025. godine, umjesto prvobitno predloženog 1. jula, s obzirom na to da negativni ekonomski efekti u FBiH već sada ukazuju na nužnost bržeg uvođenja novih zakonskih rješenja.
Realizacija fiskalne reforme
Posljednji, četvrti amandman, usmjeren je na realizaciju fiskalne reforme koja bi se primjenjivala od 1. januara 2026. godine. Ovim prijedlogom ostavlja se prostor za donošenje dodatnih neophodnih propisa, uz očuvanje fondova penzionog i zdravstvenog osiguranja te drugih obaveza vezanih za socijalnu i zdravstvenu zaštitu, s ciljem održavanja potrebnog balansa. Prema najavljenim planovima Vlade FBiH, ovaj prijedlog bi omogućio i ukidanje doprinosa na teret poslodavca od 1. januara 2026. godine.
Čavalić ističe da bi usvajanjem ovih amandmana došlo do harmonizacije sa propisima u Republici Srpskoj, što bi značajno unaprijedilo poslovni ambijent u Federaciji BiH.
Osim toga, otvorio bi se prostor za pripremu novog Zakona o minimalnoj plaći te drugih propisa iz oblasti fiskalne politike, što bi doprinijelo stvaranju povoljnijeg ekonomskog okruženja i privlačenju direktnih stranih ulaganja u FBiH.